Iako se u javnosti, kada je riječ o izmjenama Zakona o PIO u FBiH, najviše govorilo o povećanju penzija, te izmjene donose i mnoge druge novine, a jedna od najbitnijih odnosi se na buduće penzionere koji će za minimalnih 15 godina staža imati daleko manja primanja nego sadašnji korisnici Fonda PIO FBiH.
Parlament FBiH uskoro će razmatrati izmjene Zakona o PIO, koje je usvojila Vlada Federacije BiH. Te izmjene podrazumijevaju drugu formulu za usklađivanje penzija u Federaciji BiH, čija primjena će dovesti do toga da već januarska penzija bude veća za 11,6 odsto, a penzioneri će dobiti još jedno usklađivanje u julu, kada bi penzija trebalo da bude povećana za dodatnih 5,6 odsto.
Međutim, osim povećanja penzija za malo više od 17 odsto, značajna izmjena je i ona koja propisuje visinu penzije za buduće penzionere. To je definisano članom 81. izmjena Zakona o PIO, koji je u potpunosti izmijenjen. Prema sadašnjem Zakonu o PIO, osoba koja, primjera radi, ima 15, 17 ili 19 godina radnog staža i 65 godina života ostvaruje pravo na najnižu penziju koja sada u Federaciji BiH iznosi 599 KM. Ukoliko izmjene Zakona o PIO prođu, najniža starosna penzija zavisiće od dužine penzijskog staža. Određivaće se u procentu od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, pišu Nezavisne novine.
Za manje od 20 godina penzijskog staža i 65 godina života, penzija ne može biti niža od 60 odsto od prosječne penzije. S obzirom na to da prosječna penzija sada iznosi malo više od 650 KM, 60 odsto tog iznosa je 390 KM. U suštini, penzioner koji je u decembru prošle godine otišao u penziju sa 15 godina staža i 65 godina života imaće najmanju penziju od 599 KM, a penzioner koji u januaru ode sa 15 godina staža i 65 godina života imaće penziju od 390 KM.
Šta piše u članu 81.
Dalje, u izmjenama člana 81. stoji da za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina, penzija ne može biti niža od 70 odsto od prosječne penzije, a za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina, penzija ne može biti niža od 75 odsto. Za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina, penzija ne može biti niža od 85 odsto, a za 40 godina penzijskog staža i više, ne može biti niža od 95 odsto.
“U cijelosti je izmijenjen član 81. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Na pismeni zahtjev predstavnika penzionera u FBiH trenutno važeća odredba člana 81. je značajno izmijenjena. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže penzije uz značajne korekcije u vidu osiguranja više nivoa najnižeg iznosa penzije”, piše u obrazloženju izmjena Zakona o PIO.
Iako u obrazloženju zakona piše da su te izmjene tražili penzioneri, Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera, uvjeren je da član 81. zakona neće biti usvojen, navodeći da je razlog tome prava učesnika u ratu.
“Ne možete kazniti nekoga ko je učestvovao u ratu. Poslije rata pet-deset godina niko nije mogao dobiti posao. Pa kako ćeš ga kazniti? Izvjesno je da budu usvojeni članovi 79. i 147. zakona, koji se odnose na usklađivanje penzija i na isplatu posmrtnina. Član 81. mora ići u redovnu proceduru. To neće proći, nema od toga ništa”, rekao je nedavno Trakić.
Protiv ovih izmjena su i u Savezu samostalnih sindikata BiH, gdje kažu da Sindikat uopšte nije učestvovao u izradi izmjena zakona u vezi sa članom 81.
“Ja ću biti na sjednici Parlamenta FBiH i reagovaću jer je trebalo da uzmemo učešće i trebalo je da budemo na Ekonomsko-socijalnom savjetu. Izmjene člana 81. su neprihvatljive za nas, nije u redu da penzije ubuduće budu manje”, rekao je Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
Osim usklađivanja penzija i izmjene člana 81. Zakona o PIO, novine se odnose i na to ko može naplatiti posmrtninu nakon sahrane penzionera. Prema sadašnjem članu Zakona o PIO, pravo na posmrtninu imaju najuži članovi porodice, suprug, supruga i djeca. Sa izmjenama Zakona o PIO posmrtninu će moći naplatiti i osobe koje nisu članovi porodice, ali su platile troškove ukopa. Takođe, penzioneri koji primaju penziju putem Federalnog zavoda PIO, a žive na području Republike Srpske, dosad nisu mogli ostvariti pravo na posmrtninu, što je takođe promijenjeno.
Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, rekao je da su socijalna davanja i penzije prioritet Vlade Federacije BiH.
“Planirano je povećanje penzija od 17 posto, počevši od januara, nakon usvajanja zakona koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri. Minimalna penzija bi tim povećanjem porasla sa 600 na 700 KM. To u praksi znači da će penzioneri s minimalnim primanjima u jednoj godini dobiti iznos koji odgovara vrijednosti 14 sadašnjih penzija za 12 mjeseci. Riječ je o jednom od finansijski najzahtjevnijih zakona na nivou FBiH. Za taj zakon u budžetu za 2026. godinu planirali smo 4,3 milijarde KM”, rekao je juče Nikšić, a prenio Faktor.