Nenad Nešić, bivši ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine i lider Demokratske narodne stranke iz bosanskohercegovačkog entiteta RS, prisustvovao je danas obilježavanju dana 17. lake pješadijske brigade VRS-a.
Na svom Facebook profilu objavio je da je ‘u organizaciji Boračke organizacije Rs – OO Ribnik, prisustvovao obilježavanju Dana 17. lake pješadijske brigade i ostalih jedinica sa područja bivših opština Ključ – Ribnik.
U porti hrama Svetog kneza Lazara zajedno smo prisustvovali i svečanom otkrivanju novosagrađenog spomen-obilježja poginulim i nestalim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata.
Ova obilježavanja su prilika da se s dubokim poštovanjem prisjetimo svih onih koji su svoje živote utkali u temelje RS. Njihova žrtva nas obavezuje – da pamtimo, poštujemo i neprestano se borimo za očuvanje onoga što su branili. I zbog njih i zbog nas koji danas živimo, dužni smo čuvati našu RS. Za krst časni i slobodu zlatnu”, poručio je.
I prisustvovanje ovom događaju i glorificiranje voda VRS-a ne bi bilo toliko problematično, da ovaj vod VRS-a nije učestvovao u presuđenim ratnim zločinima u Biljanima gdje je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić.
Kako je počeo napad na Biljane?
Napad na ovo selo započeo je u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992. godine, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada tzv. vojske RS (VRS) u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije iz Sanice.
Posljedica tog napada je pokolj oko 260 civila bošnjačke nacionalnosti koji su bili mještani sela Biljani što je dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini. Među ubijenima bilo je i šestoro djece. Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bećo Ćehić, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić.
Masovne grobnice u kojima su pronađene žrtve masakra u Biljanima uglavnom su otkrivene neposredno nakon rata, odnosno krajem 1995. i tokom 1996. godine.
Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, prva otkrivena masovna grobnica naziva Crvena zemlja i pronađena je u novembru 1995. iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava.
Godinu dana kasnije, izvršena je ekshumacija iz grobnice Crvena zemlja II gdje je, takođe, pronađeno šesnaest žrtava. Najveća masovna grobnica je jama Lanište I iz koje je u periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. U godinama koje su uslijedile redovno su pronalažena tijela u manjim i pojedinačnim grobnicama, u šumama ili napuštenim i spaljenim objektima. Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice iz kojih su ekshumirana 34 tijela.
Presuda za ratne zločine
U novembru 2006. godine Sud Bosne i Hercegovine je osudio komandira Treće čete saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade VRS-a Marka Samardžiju na 26 godina zatvora da je ‘kao dio širokog ili sistematičnog napada usmjerenog protiv civilnog stanovništva, znajući za takav napad, pomogao u lišenju drugih osoba života (ubistvo)’.
Drugostepenom presudom je Samardžija oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina. Pomenuti predmet je UDIK objavio 2020. u vidu publikacije Ratni zločin u Biljanima, Predmet: Marko Samardžija.
Za ovaj zločin se sudilo članovima kriznog štaba Marku Ademoviću i Bošku Lukiću, koji su osuđeni za zločin protiv čovječnosti u Ključu, ali su za napad na Biljane oslobođeni. Tužilaštvo BiH je za zločin u Biljanima teretilo i bivšeg komandanta 17. lake pješadijske brigade Dragu Samardžiju. Postupak protiv njega nikada nije počeo, a on je preminuo u Srbiji 2021. godine.
“Iako su svjedočenja preživjelih objelodanila kontekst masakra u Biljanima, Marko Samardžija i dalje ostaje jedina osoba osuđena za ovaj zločin. Apelujemo na Tužilaštvo BiH i na sve druge nadležne institucije da ubrzaju proces podizanja optužnica kako bi se počinioci procesuirali, a žrtve konačno našle smiraj”, navode iz UDIK-a.