Jeste li primijetili da u nekim dijelovima dana radite brže, jasnije mislite i lakše se fokusirate? To nije slučajnost, već posljedica naših unutrašnjih bioloških ritmova, tzv. cirkadijalnih ciklusa. Oni utiču na to kada naš mozak i tijelo najbolje funkcionišu.
Bez obzira na to jeste li mladi ili stari, jutarnja osoba ili noćna ptica – svi vi svakodnevno prolazite kroz različite „testove“. Ponekad su to pravi ispiti, ali češće su to važni razgovori, sastanci ili donošenje odluka.
Rijetko razmišljate o tome kada je najbolje obaviti važne zadatke – i to je greška, prema studiji nedavno objavljenoj u časopisu Frontiers in Psychology.
U koje doba dana smo najpametniji
Naučnici su analizirali rezultate više od 100.000 usmenih ispita položenih na jednom italijanskom univerzitetu i pronašli jasan obrazac u stopama polaganja, s vrhuncem tačno u podne – bez obzira na hronotip studenata. Vrijeme između 11 i 13 sati pokazalo se idealnim; bilo ranije ili kasnije, šanse za polaganje su se značajno smanjivale. Zapravo, što je ranije ili kasnije tog dana bio ispit, manja je bila vjerovatnoća da će student položiti, prenosi Miss7.
Zašto? Djelimično zato što se kognitivne sposobnosti poboljšavaju ujutro, a zatim opadaju poslijepodne. Pad nivoa energije također igra ulogu. A ako imate zakazan „test“ za kasno poslijepodne, vjerovatno ćete biti pod stresom zbog njega cijeli dan — a stres neizbježno dovodi do lošijih rezultata, piše Ink.
I osoba koja vas procjenjuje također ima utjecaj. Kako su istraživači napisali:
„Postepeni pad učinka poslijepodne može se objasniti iscrpljenošću, jer kognitivne sposobnosti i učenika i njihovih evaluatora opadaju pod utjecajem stresa, što narušava samokontrolu i na kraju dovodi do smanjenja prolaznosti. Konkretno, kako kognitivni resursi opadaju, ljudi postaju krutiji i manje fleksibilni, što može dovesti do toga da vaši evaluatori donose više negativnih odluka. Slično tome, istraživanja pokazuju da su sudije u stanju iscrpljenosti sklonije donošenju odluka koje su nepovoljne za optužene.“
Vrhunski učinak (prolaznost) oko podneva vjerovatno odražava optimalnu ravnotežu između usklađenosti hronotipa (vaš prirodni ritam – jutarnja osoba ili noćna sova) i nivoa mentalnog umora, prema gore navedenim objašnjenjima.
Posebno je zanimljivo da kognitivne performanse i nivo umora osobe koja vas procjenjuje također igraju ulogu. Studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Science otkrila je da su zatvorenici koji su se pojavili pred komisijom za uslovni otpust rano ujutro odobreni u oko 70% slučajeva. Kako je dan odmicao, stopa povoljnih odluka opadala je, iako je nakratko porasla u prvih nekoliko slučajeva poslije ručka, prije nego što je konačno pala skoro na nulu.
To je još jedan razlog zašto su sati oko podneva najbolji za obavljanje važnih zadataka. Tada ćete biti na vrhuncu vlastitih performansi – a isto važi i za osobu koja vas procjenjuje. Sve ovo znači da, kad god je to moguće, pažljivo birajte vrijeme za važne zadatke – bilo da je u pitanju ispit, važan sastanak, razgovor za posao ili prezentacija investitorima. Pravi tajming može biti ključan za vaš uspjeh.
(Vijesti.ba)