Sve veći broj građana svakodnevno uzima aspirin kao preventivnu mjeru, iako za to nema jasnu medicinsku indikaciju. Kardiolozi upozoravaju da takva praksa, posebno kod osoba bez dijagnosticirane srčane ili krvožilne bolesti, može donijeti više štete nego koristi.
Aspirin u niskim dozama djeluje na zgrušavanje krvi i u određenim slučajevima zaista smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara. Međutim, kod zdravih osoba taj zaštitni efekat je najčešće minimalan, dok se rizik od nuspojava značajno povećava.
Prema podacima britanskog javnozdravstvenog sistema NHS, najčešće nuspojave aspirina uključuju blaže probavne smetnje i povećanu sklonost krvarenju. U rjeđim slučajevima mogu se javiti i ozbiljnije komplikacije, poput krvarenja iz probavnog sistema ili problema s jetrom.
Ljekari upozoravaju da posebnu pažnju treba obratiti na simptome kao što su iskašljavanje krvi, krv u mokraći ili stolici, kao i povraćanje krvi. Na moguće poremećaje rada jetre mogu ukazivati žutilo kože i bjeloočnica te tamnija boja mokraće. Među ozbiljnije nuspojave spadaju i bolovi u zglobovima šaka i stopala, koji mogu upućivati na povišenu mokraćnu kiselinu, oticanje udova usljed zadržavanja tekućine, čir na želucu te teške alergijske reakcije, uključujući anafilaksiju.
Profesor Malcolm Finlay, kardiolog iz Barts Heart Centra u Londonu, posebno je upozorio osobe koje aspirin uzimaju svakodnevno bez jasne dijagnoze.
– Za pacijente koji su već pretrpjeli srčani ili moždani udar i dalje postoje opravdani razlozi za svakodnevno uzimanje aspirina. Međutim, za sve ostale korist je vrlo mala, rekao je Finlay, prenosi Index.hr.
On je naglasio da nuspojave mogu biti izuzetno ozbiljne i nipošto bezazlene. Krvarenje u želucu, kako je upozorio, može izazvati jake bolove koji traju danima, dok krvarenje u mozgu može imati i smrtonosan ishod.
– Aspirin, kao ni lijekovi protiv žgaravice poput omeprazola, ne bi se trebali uzimati dugoročno bez jasne potrebe. Postoji razlog zašto ih zdravstveni sistemi više ne preporučuju na taj način. Danas postoje savremenije i sigurnije terapije za kardiovaskularne bolesti, s daleko manje štetnih posljedica, zaključio je Finlay.
Stručnjaci poručuju da se aspirin treba uzimati isključivo uz savjet ljekara i jasno utvrđenu medicinsku indikaciju, a ne kao rutinska navika.
(Vijesti.ba)