Velika analiza provedena u Engleskoj pokazuje zabrinjavajući trend – sve veći broj mlađih ljudi obolijeva od različitih oblika raka. Iako potpuni odgovor na pitanje zašto se to događa naučnicima još uvijek izmiče, novo istraživanje donosi prvi ozbiljan trag koji bi mogao djelomično objasniti taj porast.
Studiju su proveli istraživači s Instituta za istraživanje raka i Imperial Collegea u Londonu, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu BMJ Oncology. Stručnjaci pritom naglašavaju da, iako trend zabrinjava, rak među mlađima i dalje ostaje relativno rijetka pojava u usporedbi sa starijim dobnim grupama, piše BBC.
Koji su karcinomi u porastu kod mladih?
Analiza pokazuje da se porast ne odnosi na samo jednu vrstu, već na čitav niz različitih karcinoma. Među njima su rak debelog crijeva i dojke, koji su najčešći kod mlađih odraslih, ali i niz drugih – uključujući rak štitnjače, jetre, bubrega, gušterače, žučnog mjehura, maternice, usne šupljine, kao i multipli mijelom i rak jajnika.
Posebno zabrinjava činjenica da se neki od tih oblika, poput raka debelog crijeva i jajnika, povećavaju gotovo isključivo kod mlađih osoba, dok kod starijih ne bilježe isti trend.
Pretilost kao važan dio objašnjenja
Naučnici su pokušali povezati porast oboljenja s promjenama u načinu života. Iako su analizirani brojni poznati rizični uzročnici, poput pušenja, konzumacije alkohola, tjelesne aktivnosti i prehrane, pokazalo se da se ti obrasci nisu pogoršali – u nekim slučajevima čak su i poboljšani.
Jedini faktor koji se jasno podudara s rastom broja oboljelih jest kontinuirani porast prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koji traje još od 1990-ih. Višak masnog tkiva može utjecati na hormonsku ravnotežu u organizmu, primjerice na nivo inzulina, što može povećati rizik od razvoja tumora.
Ipak, ni to nije potpuno objašnjenje. Kod raka debelog crijeva procjenjuje se da bi tek manji dio novih slučajeva mogao biti direktno povezan s pretilošću, dok velik dio uzroka ostaje nepoznat.
Još mnogo nepoznanica
Istraživači upozoravaju da postoji niz drugih mogućih uzročnika koji bi mogli igrati ulogu, ali još nisu dovoljno istraženi. Među njima se spominju ultraprocesuirana hrana, hemikalije iz okoliša, upotreba antibiotika, zagađenje zraka, pa čak i promjene u crijevnoj mikrobioti, prenosi tportal.hr.
Profesor Marc Gunter naglašava da je riječ o složenom problemu i da nauka još nema sve odgovore, dok njegova kolegica Montserrat García Closas upozorava da, uprkos zabrinjavajućim podacima, pojedinci i dalje mogu smanjiti rizik zdravijim načinom života.
Važno je naglasiti da, uprkos rastu, rak i dalje znatno češće pogađa starije osobe. Dok se kod mlađih dijagnoza postavlja relativno rijetko, u starijim dobnim grupama ta je učestalost višestruko veća.
Ali, upravo zato stručnjaci upozoravaju da se simptomi kod mlađih ne smiju olako odbacivati, jer rana dijagnoza može biti presudna za ishod liječenja.
(Vijesti.ba)