Kiseli kupus je nezaobilazna namirnica tokom zime, često prisutan uz meso, krompir ili druga jela od povrća. Iako ga mnogi smatraju „superhranom“, nutricionisti ističu da njegov blagotvorni učinak zavisi od umjerene konzumacije.
„Kiseli kupus je fermentisani kupus koji se pravi samo od soli i vremena. Proces fermentacije mu daje prepoznatljiv kiselkast ukus koji mnogi obožavaju, naročito kao prilog uz jača jela“, objašnjava dr Kris Mor, nutricionistički savjetnik. „On dodaje i hrskavost i kiselinu, što pomaže da se izbalansiraju bogatiji ukusi.“
Fermentisane namirnice poput kiselog kupusa bogate su probioticima, ključnim za zdravu crijevnu mikrofloru. U 150 grama kiselog kupusa nalazi se oko 27 kalorija, 0,2 g masti, 6,1 g ugljenih hidrata, 4,1 g vlakana, 1,3 g proteina, 939 mg natrijuma, 20,9 mg vitamina C i 18,5 µg vitamina K.
Nutricionisti ističu nekoliko prednosti redovne, ali umjerene konzumacije:
Poboljšava zdravlje crijeva – probiotici i prebiotici hrane korisne bakterije, smanjuju upale i jačaju zid crijeva, poboljšavajući apsorpciju hranljivih materija.
Jača imunitet – zdrava crijeva su osnova snažnog imunog sistema, a kiseli kupus, bogat vitaminom C, može smanjiti rizik od infekcija i ubrzati oporavak.
Pomaže unos vlakana – sadrži nerastvorljiva vlakna koja olakšavaju pražnjenje crijeva i održavaju stabilan nivo šećera u krvi.
Produžava osjećaj sitosti – tekstura i jak ukus pomažu da obrok bude zadovoljavajući, što može podržati kontrolu težine.
Održava ravnotežu tečnosti – natrijum pomaže tijelu da zadrži tečnost, što je korisno sportistima i osobama koje se puno znoje.
Jača srce i kosti – fermentisane namirnice mogu smanjiti krvni pritisak i holesterol, dok vitamin K2 usmjerava kalcijum u kosti i sprječava taloženje u arterijama.
Poboljšava raspoloženje i koncentraciju – podržava „osovinu crijeva i mozga“, čime doprinosi boljem raspoloženju i smanjenju stresa.
Ipak, nutricionisti upozoravaju na moguće rizike: jedna šolja kiselog kupusa sadrži skoro 1.000 mg natrijuma, pa prečesta konzumacija može povećati krvni pritisak i zadržavanje vode. Također, osobe koje nisu navikle na fermentisanu hranu mogu osjetiti gasove, nadimanje ili grčeve. Preporuka je početi sa četvrtinom šolje dnevno i postepeno povećavati količinu.
Kiseli kupus je, dakle, vrijedan dodatak zimskoj ishrani, ali samo ako se jede u umjerenim količinama i kao dio uravnotežene prehrane.
(Vijesti.ba)