Iako sezonski ljetni i zimski turizam tradicionalno dominiraju u svjetskim turističkim statistikama i trendovima ipak postoje milioni ljubitelja putovanja koji posjećuju arheološka nalazišta širom svijeta, koji žele vidjeti, zamisliti u tišini dokle sežu tragovi ljudske civilizacije, vidjeti tragove mjesta gdje su živjele stare drevne civilizacije, njihove običaje, način življenja, stvaranja…
Jedna od zemalja koja brižljivo i sistemski čuva, štiti, obnavlja i nastoji vratiti autentičnost tim tragovima, čuvanju ahreološkog naslijeđa bilo da se radi o religijskim ili stambenim objektima, mjestima masovnih okupljanja i zabave, odbrambenim utvrdama i zidinama je Republika Turska.
O aktivnostima Ministarstva kulture i turizma Republike Turske na čuvanju arheološkog naslijeđa, predstavljanju historijskih i kulturnih znamenitosti Turske sa fokusom na arheološka nalazišta – skrivenom blagu zapadne Anadolije – područjima Denizli, Uşak i Burdura u razgovoru za Fenu govori generalni direktor za kulturno naslijeđe i muzeje Ministarstva kulture i turizma Republike Turske Birol Inceciköz.
Inceciköz podsjeća da je Anadolija, kroz koju su se još od prahistorije ukrštale različite civilizacije, bila dom nekim od najstarijih naselja na svijetu te mjestu gdje su se odvijali mnogi historijski događaji te da danas obiluje jedinstvenim blagom drevnih kultura.
– Bogatstvo ovih krajeva postepeno se otkriva tokom arheoloških iskopavanja koja se provode tokom cijele godine, kad god to dozvoljavaju uslovi, pod vodstvom Ministarstva kulture i turizma. Sprovodeći brojna arheološka iskopavanja i projekte restauracije kako bi se osigurala održivost kulturnog naslijeđa, Turska je postala privlačno globalno središte arheoloških istraživanja – istaknuo je Inceciköz.
Grad Hierapolis, arheološko čudo Denizlija od 1988. na UNESCO-voj listi
Jedno od značajnih nalazišta na kojem se provode arheološki radovi je Hierapolis u Denizliju.

Iako je kroz stoljeća bio važan centar, historijski izvori prestaju spominjati Hierapolis nakon 15. stoljeća. Ipak, grad su ponovno otkrili putnici od 17. stoljeća nadalje, nakon čega su brojni istraživači i putopisci počeli bilježiti informacije o njemu. Nakon prvih naučnih publikacija o gradu u 19. stoljeću, sistematska iskopavanja i istraživanja u Hierapolisu počela su 1957. godine. Godine 1988. Hierapolis je upisan na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.
Drugo arheološko čudo Denizlija je Laodikeja. Nakon antičkih izvora, prvi zapisi o ovom lokalitetu potiču iz 14. stoljeća. Laodikeja je počela privlačiti naučnike i istraživače već u 17. stoljeću. Prva arheološka iskopavanja obavljena su tokom dvije kampanje, između 1833. i 1843. godine.
Još jedno značajno arheološko područje je antički grad Tripolis u Denizliju, smješten na spoju drevnih regija Lidije, Karije i Frigije. Slojevi naselja datiraju od kasnog neolita i ranog halkolita, a lokalitet pruža dragocjen hronološki niz za razumijevanje regionalnog kulturnog razvoja.
– Najimpresivniji ostaci danas potiču iz rimskog carskog perioda, posebno od prvog do trećeg stoljeća nove ere, uključujući ulice sa kolonadama, terme i hidraulične sisteme. Aktuelna iskopavanja i konzervatorski radovi, koje vodi prof. dr. Bahadır Duman, nastavljaju otkrivati ključne dokaze o arhitektonskom uređenju grada i javnom životu, dok doprinose širem cilju Ministarstva da unaprijedi dostupnost nalazišta i predstavi naučna otkrića međunarodnoj publici u savremenom okviru upravljanja naslijeđem – navodi direktor Birol Inceciköz.
Pored tih istaknutih lokaliteta, naglašava da je Turska dom i manje poznatim arheološkim draguljima koji nude neprocjenjiv uvid u drevne civilizacije. Jedan takav skriveni biser je antički grad Blaundus u Ušaku. Kada je lokalitet prvi put otkriven 1833. godine, smatralo se da je riječ o antičkom gradu Klannouda, ali je kasnije utvrđeno da se radi o Blaundusu. Godine 1835. pronađen je natpis koji je potvrdio da grad nije Klannouda, nego Blaundus.

Još jedno značajno, ali manje posjećeno arheološko čudo je Sagalassos u Burduru, koji se nalazi na UNESCO-ovoj Tentativnoj listi svjetske baštine.
Navedeno mjesto posjetiocima nudi svojih 5.000 godina historije i priliku da vide Antoninsku česmu, jednu od rijetkih antičkih česmi koje i danas funkcionišu, a najraniji zapisi o gradu potiču iz ranog 18. stoljeća.
Iako je antički grad prvi put posjećen u tom periodu, identifikovan je kao Sagalassos zahvaljujući natpisu otkrivenom 1824. godine.
Slično tome, dodaje Inceciköz antički grad Kibyra u provinciji Burdur ističe se kao jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Turskoj, poznato po svom monumentalnom karakteru i impresivnoj topografiji iznad Gölhisarske ravnice.
Grad obuhvata niz izvanrednih rimskih javnih zgrada, uključujući stadion velikih razmjera, odeon poznat po mozaičkoj Meduzi, agora i opsežne vodene instalacije.
– Sistematska iskopavanja i konzervatorski programi, koje vodi prof. dr. Şükrü Özüdoğru, provode se u skladu s međunarodno priznati naučnim standardima i nastavljaju rasvjetljavati urbani razvoj grada, inženjerske tehnike i kulturni značaj. Ovi napori jačaju posvećenost Turske zaštiti svog arheološkog naslijeđa, istovremeno doprinoseći međunarodnom priznanju jedinstvenog historijskog identiteta Kibyre – navodi direktor Inceciköz.
Turska vodeća destinacija arheoturizma
Još od 19. stoljeća, tokom Osmanskog perioda, zemlje Anadolije bile su mjesto arheoloških iskopavanja. Sa osnivanjem Republike Turske, sve veći značaj koji se pridavao arheologiji doveo je do opsežnijeg i sistematskog arheološkog rada. Broj iskopavanja se stalno povećavao; njihovi nalazi su objavljivani, u mnogim gradovima su osnovani muzeji, a državne institucije počele su pružati značajnu podršku arheološkim aktivnostima.
Na temelju tih važnih dostignuća, kako navodi Inceciköz, Turska je danas razvila visoko naprednu arheološku kulturu i postala vodeća destinacija arheoturizma, zahvaljujući izuzetnim naporima u iskopavanju i konzervaciji.
Turska je dodaje, 2024. godinu proglasila “Zlatnim dobom arheologije”, povećavajući broj arheoloških radova na 765, dok se očekuje da će broj dosegnuti 800 do 2026. godine.

Pored toga, u okviru projekta Heritage to the Future, Turska je produžila sezonu iskopavanja na arheološkim lokalitetima. Kad god to uslovi dozvoljavaju, arheolozi kontinuirano provode terenska istraživanja tokom cijele godine, dok preostalo vrijeme posvećuju akademskoj obradi i dokumentaciji svojih nalaza. Uz podršku arheoloških odsjeka univerziteta i kvalifikovanih akademskih timova, zemlja je također unaprijedila svoju profesionalnu sposobnost u ovoj oblasti, osiguravajući kontinuitet stručnosti.
Unaprijeđena saradnja sa stranim stručnjacima
Zahvaljujući bogatom historijskom naslijeđu, Anadolija je već dugo privlačila značajno interesovanje stranih istraživača. U tom kontekstu, kroz saradnju sa stranim stručnjacima, Turska nastavlja doprinositi napretku arheologije, promovišući međunarodnu saradnju kako bi se osigurala održivost kulturnog naslijeđa.
Na primjer, kako navodi direktor Inceciköz, postoje lokaliteti u zemlji gdje arheološki timovi sa istaknutih univerziteta širom svijeta provode iskopavanja. Na tim lokalitetima turski timovi rade u saradnji sa timovima stranih univerziteta, zajedno otkrivajući historiju Anadolije.

U okviru projekta Heritage to the Future, sveobuhvatni radovi na iskopavanju i restauraciji nastavljaju se na drevnim gradovima Pamukkale-Hierapolis i Laodikeja.
Ispitivanja u Hierapolisu vodi profesorica Grazia Semeraro, dok radove u Laodikeji nadgleda profesor Celal Şimşek. Iskopavanja u Blaundusu u Ušaku vodi direktor Muzeja Uşak, Şerif Söyler. Profesor Peter Talloen vodi iskopavanja u Sagalassosu, jednom od najbolje očuvanih antičkih gradova.
Za osam mjeseci arheološke lokalitete u Turskoj posjetilo 21,6 miliona turista
Broj posjetilaca muzeja i arheoloških lokaliteta u Turskoj nastavlja se svake godine stalno povećavati. U prvih osam mjeseci 2025. godine, prema podacima, Ministarstva kulture i turizma Turske ukupno 21.610.964 ljudi posjetilo je muzeje i historijske lokalitete širom zemlje.
Lokalitet Hierapolis-Pamukkale u Denizliju je 2024. godine ugostio 2.372.395 posjetilaca, što ga je svrstalo na treće mjesto u zemlji među najposjećenijim muzejima i arheološkim lokalitetima u Turskoj. Tokom osam mjeseci ove godine, lokalitet je privukao 1.613.357 posjetilaca, čime je zauzeo drugo mjesto na listi najposjećenijih muzeja i historijskih lokaliteta u zemlji.

Pored Hierapalisa, koji je na UNESCO-vom popisu, Laodikeju je 2024. godine posjetilo 138.673 posjetilaca. Od januara do oktobra 2025. godine, drevni grad je posjetilo 131.509 ljudi. Slično tome, Sagalassos, koji je 2024. godine imao 114.327 posjetilaca, zabilježio je 121.022 posjetitelja u periodu od januara do oktobra 2025. godine.
(Vijesti.ba / FENA)

