Bosna i Hercegovina posljednjih godina uvozi sve više radne snage, ali taj broj još uvijek ne zadovoljava stvarne potrebe tržišta rada. U 2024. godini izdato je ukupno 5.798 radnih dozvola za strane radnike, što predstavlja rast od 26,4 posto u odnosu na 2023., kada ih je bilo 4.586.
Ukupna kvota za tu godinu iznosila je 6.073 dozvole, od čega je većina iskorištena. Iako broj stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti BiH iznosio svega oko 0,7 posto, njihov doprinos je značajan, naročito u sektorima gdje domaće tržište ne može zadovoljiti potražnju.
Najzastupljeniji sektori
Najviše dozvola dodijeljeno je za građevinarstvo (1.305), potom slijede prerađivačka industrija (844) i uslužne djelatnosti (710).
Već je vidljivo da stranih radnika ima sve više, pa ćete tako na primjer i na Baščaršiji, naići na ugostiteljske objekte u kojima hranu služe radnici iz Nepala, Bangladeša i drugih država. Kako izgovore “ćevapčić” to je posebna tema, ali ti ljudi su tu legalno, a opet tu su i zbog toga što mi imamo manjak radne snage.
Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH nedavno je održalo u Sarajevu edukaciju “Radno angažovanje stranaca – kako efikasno provesti procedure”, navode u cilju odgovora na sve izraženije izazove tržišta rada u Bosni i Hercegovini.
Direktor UPFBiH Mario Nenadić kazao je kako BiH trenutno nedostaje najmanje 30.000 radnika, a ovogodišnja kvota radnih dozvola iznosi tek 7.229, što jasno ukazuje na raskorak između potreba i mogućnosti.
“Pitanje rada stranaca u BiH treba posmatrati u regionalnom, pa i evropskom trendu radnih migracija”, istakao je Nenadić i dodao kako je sigurno da će pitanje radne snage biti jedno od ključnih pitanja konkurentnosti domaćih kompanija u narednom periodu.
U našu zemlju većina radnika dolazi iz Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša, pri čemu je zabilježen rast radnika iz Indije, Nepala i Kine, dok je broj radnika iz Turske, Kuvajta i Sirije smanjen. Unatoč uvozu stranih radnika, BiH i dalje osjeća značajan manjak radne snage, što stvara izazove u svim sektorima, posebno u građevinarstvu, industriji i uslugama.
Relativno mali broj stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti BiH pokazuje da uvoz radne snage tek djelomično rješava nedostatak kvalifikovanih radnika.
Protokol koji olakšava
Situacija dodatno komplikuje činjenica da domaća radna snaga često napušta zemlju zbog bolje plaćenih poslova u inostranstvu, dok poslodavci ne mogu popuniti upražnjena radna mjesta. Ova dinamika naglašava da BiH mora nastaviti s politikama koje olakšavaju uvoz kvalifikovane radne snage, ali i istovremeno raditi na stvaranju boljih uslova za domaće radnike kako bi se smanjio odlazak i popunio deficit na tržištu rada.
Treba naglasiti da je početkom prošlog mjeseca potpisan protokol kojim se olakšava angažovanje stranih radnika u BiH, pa je očekivati da će ih biti još više u periodu pred nama.
Potpisivanjem ovog protokola omogućeno je da se u DKP mreži direktno aplicira za radne dozvole. Digitalizacija procesa smanjuje potrebu za slanjem fizičke dokumentacije, što dodatno ubrzava komunikaciju sa Službom za strance.
Zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima, Almin Imamović, pojasnio je da se novim protokolom izbjegava dosadašnja procedura za ovjeru pozivnog pisma i izdavanje Vize D u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
“Omogućili smo svim strancima, ne samo onima koji dolaze raditi, nego i ostalima koji traže prvi privremeni boravak, da podnesu zahtjev direktno u DKP predstavništvu. Time smo skratili proceduru za četiri do šest mjeseci,” izjavio je Imamović.