U Unsko-sanskom kantonu, odnosno Krajini, godinama se u tišini toleriše zaposlenost osoba s diplomama iz Republike.Srpske u državnim institucijama, čija je vjerodostojnost često upitna.
Iako postoje ozbiljne sumnje da su neki od tih dokumenata stečeni na brz i netransparentan način, kantonalne institucije – pa ni inspekcija – protiv toga ne mogu učiniti ništa.
Naš izvor iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove USK, upozorava na brojne nelogičnosti.
“Imamo slučajeve gdje ljudi u jednom studijskom ciklusu završe tri, pa čak i četiri različita programa. Neki su diplome stekli u roku od godinu dana.
Prelazili su sa jednog studijskog programa na potpuno nesrodan drugi – recimo s prava na ekonomiju u nekom privatnom fakultetu u RS-u – i završavali ih bez ikakvih prepreka.”
Slične nelogičnosti javnost je već ranije prepoznala: diplomirani pravnici koji magistriraju ekonomiju, ekonomisti koji doktoriraju pravo, ili čak magistri muzičkih smjerova s prethodno završenim menadžmentom – sve to nije više izuzetak, već obrazac.
Međutim, ono što zabrinjava jeste da je inspekcija pred tim nemoćna i ne samo po tom pitanju, već i po pitanju izbora u zvanja na visokoškolskim ustanovama u Bihaću s takvim diplomama i nelogičnostima završavanja najprije jedne vrste studija prvog ciklusa, zatim druge nesrodne vrste drugog ciklusa studija.
“Ne želim uopće ulaziti u poštenje i ispravnost to je individualna stvar jer onaj ko hoće da smulja taj će muljati i na državnom i na privatnom fakultetu.
Možemo mi raditi nadzore, uviđaje, ali sve ostaje na tome jer zakon o javnoj ispravi je jasan – to niko ne poništi osim kada se dese neki veliku politički slučajevi koje smo gledali i gledamo u zadnje vrijeme, gdje se politika upetlja i izvrši pritisak da se nekome poništi javna isprava.
Mada i to na kraju sudski bude vraćeno na prvobitno stanje. Dakle, diplome se priznaju kao javne isprave i vrlo ih je teško osporiti. A iza tih kadrova često stoje jake političke veze koje su moćnije od bilo koje kantonalne institucije,” tvrdi naš sagovornik.
Još alarmantnija je tvrdnja da ni policija, ni tužilaštvo ne postupaju jednako prema svim slučajevima.
“Istrage se provode selektivno. Kod pojedinaca bez političke zaštite, proces se brzo pokrene. Kod onih koji imaju jaku pozadinu – predmeti se odbacuju, stavljaju u ladicu ili se nikada ne otvore ili se odbace uz obrazloženje da nema dovoljno dokaza” kaže naš izvor.