Međunarodni praznik rada, 1. maj, prosvjetni radnici Unsko-sanskog kantona dočekali su u atmosferi dubokog nezadovoljstva – kao radnici s najnižim plaćama u sektoru obrazovanja u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovo je potvrdila Zehra Hadžić, predsjednica Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK, naglašavajući da položaj nastavnog kadra u ovom dijelu BiH ostaje krajnje neizvjestan i obeshrabrujući.
– Prosvjetni radnici u USK imaju najniže plaće u Federaciji BiH. Iako su uvedeni pedagoški standardi koji omogućavaju naknade za otežane uslove rada, to ne obuhvata sve uposlene. Osnovna plata je niska i ne prati sve dodatne obaveze koje se iz godine u godinu povećavaju, ističe Hadžić.
Jedan od glavnih problema je i konstantno smanjenje broja učenika, što je direktna posljedica dugogodišnjeg iseljavanja stanovništva. USK je, kao pogranični kanton, posebno izložen odlasku mladih porodica u zemlje EU.
– Svake godine imamo sve manje učenika, a to direktno utiče na status zaposlenih. Mnogi nastavnici već deset godina rade u dvije ili čak tri škole. To iziskuje dodatne napore – od organizacije rasporeda do saradnje s više kolektiva i direktora – što dodatno iscrpljuje nastavno osoblje, navodi Hadžić.
Problem nisu samo niske plaće, već i neadekvatni uslovi rada. Mnoge škole u USK još uvijek nemaju fiskulturne sale, a brojni nastavnici rade u neuslovnim prostorijama, bez mogućnosti za inovacije i unaprjeđenje kvaliteta nastave.
– Kada se provode testiranja na nivou Federacije, ne uzima se u obzir da učitelji u USK rade u daleko lošijim uslovima od kolega iz razvijenijih kantona. Nažalost, rezultati se ocjenjuju jednako, što je nepravedno i demotivišuće, dodaje Hadžić.
Poseban izazov predstavljaju učenici s teškoćama u razvoju, jer većina nastavnika nije stručno osposobljena za rad s djecom koja zahtijevaju individualiziran pristup.
– Postoji širok spektar teškoća, a nastavnici nisu prošli adekvatne obuke. Ipak, očekuje se da sve bude urađeno u skladu s nastavnim planom i programom, bez ostavljanja obaveza za sutra, kaže predsjednica Sindikata.
Hadžić ističe i sistemske probleme, poput nepostojanja državnog ministarstva obrazovanja, kao i decentralizacije obrazovnog sistema unutar Federacije, gdje svaki kanton kroji vlastite nastavne planove i standarde.
– Zbog toga su i nastavnici, ali i učenici diskriminisani. Djeca u USK nemaju iste uslove kao djeca u bogatijim kantonima, a vlast tim odnosom jasno pokazuje da joj obrazovanje nije prioritet.
Uprkos svemu, sindikat ne odustaje od borbe za pravednije uslove. Kako kaže Hadžić:
– Nastavit ćemo se boriti za izmjene Kolektivnog ugovora koji će poboljšati prava prosvjetnih radnika. Obrazovanje mora postati temelj napretka, a ne teret koji nosi najviše odgovornosti, a najmanje poštovanja.