Rast cijena goriva ponovo izaziva zabrinutost među građanima i privrednicima u Unsko-sanskom kantonu. Nakon globalnih tenzija i zatvaranja Hormuškog moreuza, cijena dizela na pojedinim pumpama ponovo je premašila 3 KM po litru, što je već izazvalo lančanu reakciju na tržištu.
U kriznim situacijama cijene energenata često prve rastu, a posljedice se ubrzo osjete i na ostalim proizvodima. Strah od mogućih nestašica natjerao je vlasti da reagiraju plasiranjem dijela zaliha iz robnih rezervi, iako nadležni poručuju da goriva za sada ima dovoljno.
Ipak, posljedice poskupljenja već su vidljive. Više cijene goriva gotovo uvijek povlače rast cijena hrane i drugih osnovnih proizvoda. Za mnoge građane, posebno penzionere i socijalno ugrožene, inflacija je već znatno smanjila kupovnu moć, a nova globalna kriza dodatno povećava zabrinutost.
Posebno težak udar trpe poljoprivrednici. Predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa Unsko-sanskog kantona Ermin Veladžić upozorava da bi bez pomoći vlasti mogla biti ugrožena i ovogodišnja proljetna sjetva.
„Ako se ne obezbijedi gorivo iz robnih rezervi po ovim cijenama, poljoprivredni proizvođači neće moći pripremiti i posijati planirane površine za proljetnu sjetvu. Posljedice ćemo vidjeti na kraju godine, kada dođe vrijeme žetve“, ističe Veladžić.
Dodatni problem predstavlja i rast cijena repromaterijala, posebno vještačkog đubriva, čije cijene već bilježe nova poskupljenja. Poljoprivrednici upozoravaju da bi to moglo dodatno smanjiti proizvodnju hrane u narednom periodu.
Teška situacija osjeća se i na gradskim pijacama. Sebira Bećirspahić, koja prodaje domaće proizvode, kaže da je potražnja sve slabija i da građani kupuju znatno manje nego ranije.
Slična iskustva dijele i drugi prodavači, koji navode da svake godine ima sve manje proizvođača, ali i kupaca na tržnicama.
Problemi ne zaobilaze ni sektor prijevoza. Predsjednik Udruženja prijevoznika USK Ismet Salešević upozorava da trenutne cijene goriva ozbiljno ugrožavaju poslovanje.
„Način na koji su cijene goriva porasle na terenu mi jednostavno finansijski ne možemo izdržati. Uključujemo se u razgovore kako bismo pokušali zadržati djelatnost uz minimalne troškove, ali i zadržati uslugu za građane“, poručuje Salešević.
Građani su već navikli na česte ekonomske potrese, ali mnogi strahuju da bi novi rast cijena goriva mogao donijeti i novi talas poskupljenja osnovnih životnih namirnica.
Pred Bosnom i Hercegovinom, kao i većinom zemalja regiona, očigledno je neizvjestan period koji će u velikoj mjeri zavisiti od globalnih političkih i ekonomskih kretanja. Kao i mnogo puta do sada, najveći teret krize najčešće na kraju osjete obični građani.