Sofisticirani AI chatbotovi mogu poboljšati uspjeh učenika, ali ne moraju nužno doprinijeti stvarnom napretku u procesu učenja.
Primjena umjetne inteligencije (AI) u nastavi može pomoći djeci da riješe konkretne zadatke i postignu bolje školske rezultate, ali u konačnici može ometati sam proces učenja i dovesti do intelektualne lijenosti i nezainteresovanosti, pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).
Sofisticirani AI chatbotovi poput Geminija, Claudea i ChatGPT-a mogu poboljšati uspjeh učenika kada su zadaci u pitanju, ali ne moraju nužno rezultirati napretkom u procesu učenja, rekli su istraživači iz grupe zemalja koje dijele ovakve podatke, pozivajući se na najnovija otkrića.
– Kada je riječ o sposobnosti umjetne inteligencije da pomogne djeci, postoji nesklad između uspjeha u rješavanju zadataka i stvarnog učenja. Prebacivanje kognitivnih zadataka na opće chatbotove stvara rizik od metakognitivne lijenosti i neangažovanosti učenika, što dugoročno može otežati sticanje potrebnih vještina, zaključili su istraživači, javlja Hina.
Istraživanja pokazuju da učenici s pristupom AI chatbotovima postižu bolje rezultate od svojih vršnjaka pri rješavanju zadataka, stoji u objavi ove organizacije sa sjedištem u Parizu. Međutim, dodaje se i da je ta prednost izostala, a u nekim slučajevima čak bila kontraproduktivna kada učenici nisu imali pristup AI alatima tokom ispita.
Cilj učenja i poučavanja prvenstveno treba biti razvoj ljudskih vještina, poput samostalnog razmišljanja i sposobnosti prepoznavanja veza između predmeta.
Kada se učenici previše oslanjaju na umjetnu inteligenciju, mentalni procesi i trud koji su potrebni da se odgovor razumije ili proizvede izostaju ili su znatno smanjeni, rekli su istraživači.
Alati razvijeni u obrazovne svrhe obično donose trajna poboljšanja u učenju, stoji u priopćenju OECD-a. Dodaje se da ovakvi specijalizirani AI alati mogu pomoći i neiskusnim učiteljima da poboljšaju kvalitetu nastave, čime se poboljšavaju i rezultati učenika.
Organizacija savjetuje da se AI aplikacije u školama koriste selektivno i sa svrhom, kako bi se sam proces učenja obogatio, a ne da bi se uz pomoć takvih aplikacija zamijenio kognitivni napor učenika ili oslabilo ljudske odnose, koji su temelj obrazovanja.
To znači da AI nije zamjena za ljude, već alat koji omogućava da se pedagoški rad što bolje prilagodi radnoj snazi koja kombinira stalno, privremeno i honorarno zaposlenje, nudeći fleksibilnost u poređenju s tradicionalnim modelima, smatra OECD.
Organizacija ističe da učenje i poučavanje prvenstveno treba težiti razvoju vrijednog ljudskog znanja i vještina, poput samostalnog razmišljanja i sticanja temeljnih sposobnosti.
Tim američkih istraživača prošle godine ustanovio je da korištenje umjetne inteligencije umjesto pretraživanja informacija putem interneta dovodi do površnog znanja, te da učenje brzo postaje „pasivno“.
– Rizik kod učenja o nekoj temi uz pomoć umjetne inteligencije može biti sticanje mnogo površnijeg znanja nego kada se koristi standardno internetsko pretraživanje, čak i ako su ključne činjenice iste, zaključili su američki naučnici u studiji objavljenoj u novembru.
(Vijesti.ba)