Istraživači preporučuju sedam ključnih koraka koje bi obrazovne ustanove trebale poduzeti kako bi umjetnu inteligenciju koristile na siguran, efikasan i pravno usklađen način: jačanje tehničke infrastrukture, pojašnjenje pravnih okvira, praktičnu edukaciju nastavnika, razvoj kritičke medijske pismenosti, unapređenje didaktike, jačanje timskog rada i dijeljenje najboljih praksi.
Najviše iskustva s umjetnom inteligencijom imaju studenti FH Wien: 32 posto njih koristi AI svakodnevno, a 44 posto dva do tri puta sedmično. Učenici srednjih škola nešto su manje aktivni: 23 posto svakodnevno koristi AI, a 32 posto nekoliko puta sedmično.
Glavni razlog korištenja umjetne inteligencije je štednja vremena. Tako je odgovorilo 41 posto studenata i 39 posto učenika. AI se koristi i za generiranje sadržaja, njegovu optimizaciju i poboljšanje, dok mali broj učenika i studenata smatra da AI može napraviti bolji rezultat od njih samih.
Studenti najviše koriste AI za uređivanje i optimizaciju tekstova, dok ga učenici više vide kao asistenta za učenje – za sažimanje, prevođenje ili generiranje ideja. Neki ispitanici izražavaju zabrinutost da prečesto oslanjanje na AI može smanjiti vlastite mentalne sposobnosti i kritičko razmišljanje.
Većina mladih korisnika ocijenila je svoje vještine u radu s AI kao napredne ili stručne. Više od polovine studenata smatra da su napredni korisnici, dok je kod učenika taj procenat nešto ispod 50 posto. S druge strane, među polaznicima obrazovne institucije WIFI Wien Privredne komore Beča samo oko 15 posto smatra da ima napredne kompetencije, dok trećina još uvijek doživljava AI kao potpuno novo područje.
U eksperimentima u kojima su timovi rješavali složene zadatke sa i bez AI, pokazalo se da uspjeh više zavisi od dobre organizacije i saradnje nego od same upotrebe umjetne inteligencije. Ipak, AI može pomoći u generiranju kreativnih ideja i inovacija.
Više od polovine nastavnika u školama i na FH Wien redovno koristi AI u pripremi nastave, najčešće ChatGPT. Ipak, nastavnici ističu nesigurnost prilikom ocjenjivanja radova izrađenih uz pomoć AI-a, zabrinutost zbog zaštite privatnosti, kao i ograničen pristup potrebnoj tehničkoj opremi poput računara, softvera i stabilne internet veze.
– Iako AI donosi nove mogućnosti, ljudski faktor – kritičko razmišljanje, etička svijest i saradnja – ostaje ključan – kazala je, direktorica obrazovnog menadžmenta bečke Privredne komore, Barbara Kluger-Schieder, javlja Ured Grada Beča u Sarajevu.
(Vijesti.ba / FENA)