Djeca širom svijeta sve češće konzumiraju visoko prerađene proizvode, što može imati dugoročne posljedice po njihovo zdravlje, razvoj i mentalnu dobrobit, pokazuje najnovija analiza UNICEF-a.
Stručnjaci ističu da ultraprerađena hrana – koja uključuje proizvode poput gaziranih pića, industrijskih grickalica, zaslađenih žitarica i gotovih jela – sadrži visoke količine šećera, soli, nezdravih masti i raznih aditiva.
Iako takva hrana često ima privlačan okus i dug rok trajanja, ona pruža vrlo malo hranjivih vrijednosti, a prečesto zamjenjuje svježe i nutritivno bogate namirnice.
Analiza pokazuje da mnoga djeca dolaze u kontakt s ovim proizvodima već u najranijoj dobi, pa čak i mališani u siromašnijim zajednicama često konzumiraju slatka pića ili industrijske grickalice.
S godinama potrošnja raste – značajan broj adolescenata dnevno unosi bar jedan proizvod visokog sadržaja šećera ili masnoće.
U razvijenim zemljama ultraprerađena hrana čini i više od polovine dnevnog unosa kalorija kod djece, što povećava rizik od pretilosti i poremećaja u ishrani.
Zbog visokog energetskog sadržaja i male nutritivne vrijednosti, ovakvi proizvodi olakšavaju prejedanje i istovremeno smanjuju unos vitamina, minerala i drugih važnih nutrijenata.
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajna konzumacija ultraprerađene hrane može dovesti ne samo do pretilosti, već i do problema u rastu, koncentraciji u školi, hiperaktivnosti, pa čak i depresivnih simptoma.
UNICEF poziva roditelje, škole i kreatore politika da smanje dostupnost ovakvih proizvoda i promovišu zdravije alternative kako bi zaštitili buduće generacije.
(Vijesti.ba)