Plivanje blagotvorno djeluje na organizam, poboljšava kondiciju, zdravlje srca i pluća. Međutim, kako upozoravaju stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uživanje u vodi može se lako pretvoriti u zdravstveni rizik ako se zanemare osnovna pravila sigurnosti i higijene.
Utapanje je i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu, a djeca su najugroženija grupa. Većina nesreća dešava se kada roditeljski nadzor izostane “samo na trenutak”.
– Kod odraslih, problemi se najčešće javljaju u kombinaciji sa alkoholom, nepažnjom i nespremnim skokovima u vodu. Povrede glave, kičme i udova su česte posljedice nesmotrenog ponašanja – ističe dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.
Stručnjaci napominju da nagli ulazak u hladnu vodu, bez prethodnog prilagođavanja, može izazvati šok, pa i gubitak svijesti.
Na javnim bazenima je obavezan stalni nadzor spasilaca, dok se u kućnim uslovima insistira na prisustvu odraslih, naročito kada su djeca u vodi.
Higijenski standardi moraju biti visoki – voda u bazenu mora biti bistra, bez mirisa i boje, zdravstveno ispravna, bez prisustva štetnih bakterija, virusa ili hemikalija.
Kontrola kvaliteta vode, uključujući redovno hlorisanje i mikrobiološke analize, odgovornost je upravitelja objekata, ali i samih korisnika.
Zagađenja bazena potiču iz okoline, ali i od samih kupača. Zato je prije svakog ulaska obavezno tuširanje toplom vodom i sapunom, kao i dezinfekcija stopala.
Preporučuje se i obavljanje nužde kako bi se spriječilo nenamjerno ispuštanje urina ili fekalija. Djeca bi trebala koristiti posebne bazene manjeg formata, fizički odvojene od onih za odrasle, kako bi se u slučaju onečišćenja voda lakše zamijenila.
Kako dodaje dr. Durmišević, bazen ne bi smjele koristiti osobe sa zaraznim bolestima, pogotovo crijevnim infekcijama, niti oni sa vidljivim kožnim promjenama.
Osjetljiva koža, otvorene rane, pirsinzi ili oštećenja nakon depilacije dodatno povećavaju rizik od infekcija. Zatvoreni bazeni, zbog topline i vlage, pogoduju širenju bolesti disajnih puteva, što zahtijeva efikasnu ventilaciju.
Montažni bazeni postali su popularni, posebno za djecu, ali se često zanemaruju pravila održavanja. Voda se mora redovno mijenjati i dezinficirati, a nakon svake upotrebe bazen isprazniti, oprati i očistiti.
Djeca ne bi smjela ostajati bez nadzora ni u plitkoj vodi – poznato je da se dijete može utopiti i u šest centimetara dubine.
Ljetna rekreacija ne podrazumijeva samo vodu, već i izlaganje suncu. Visoke temperature i UV zračenje donose rizik od dehidracije, sunčanice i toplotnog udara. Zbog toga je, naglašavaju iz INZ-a, važno unositi dovoljno tečnosti, koristiti zaštitne kreme i boraviti u hladu kad god je moguće.
Prirodna hladovina je idealna, ali i suncobrani i lagana odjeća mogu pružiti zaštitu. Dugotrajno izlaganje suncu povećava rizik od kožnih oboljenja, uključujući i karcinom kože.
Plivanje i boravak u vodi mogu biti savršeni saveznici zdravlja, ali samo uz odgovornost svih učesnika – i onih koji upravljaju bazenima, i onih koji ih koriste. Ljetni užici ne bi smjeli postati uzrok tragedije, a prevencija i oprez su prvi korak ka sigurnom odmoru, saopćeno je iz INZ-a.
(Vijesti.ba / FENA)