U Velikoj sali Univerziteta u Beču održana je tribina pod nazivom „Bosna i Hercegovina 2026 – 2030: Izazovi i perspektive“, na kojoj je govorio predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović. Skup je privukao veliki broj Bosanaca i Hercegovaca koji žive širom Evrope, a središnja tema njegovog obraćanja bila je uloga i značaj bh. iseljeništva u budućnosti države.
Izetbegović je na početku istaknuo da iseljeništvo čini oko 40 posto ukupne populacije Bosne i Hercegovine, te da predstavlja mlađi, aktivniji i u mnogim aspektima snažniji dio naroda. Kazao je da iseljeništvo ima ogroman potencijal koji tek treba biti iskorišten.
„Iseljeništvo je mladi džin koji još uvijek nije svjestan svoje snage“, rekao je Izetbegović, naglašavajući da upravo u tom segmentu vidi ključnu podršku za napredak zemlje.
Govoreći o historijskim procesima koji su oblikovali Bosnu i Hercegovinu, Izetbegović je podsjetio na sve izazove kroz koje su Bošnjaci prolazili. Naglasio je da su Bošnjaci „kohezioni narod, cement Bosne i Hercegovine“, zbog čega su često bili meta udara na identitet, vjeru, imovinu i političku poziciju. Prema njegovim riječima, protiv njih se vodi specijalni rat čiji je cilj izazivanje podjela i zbunjenosti.
Dodao je da se trenutno vodi novi talas udara, posebno kroz islamofobne narative, navodeći da se takvi trendovi pojavljuju i zbog utjecaja lobističkih krugova bliskih Miloradu Dodiku. Istaknuo je da će SDA u proceduru uputiti Zakon o proporcionalnoj zastupljenosti kako bi se zaštitila politička prava Bošnjaka u institucijama, posebno u entitetu RS i pojedinim lokalnim sredinama.
U nastavku je govorio o periodu poslijeratne obnove i reformama koje su doprinijele jačanju države. Podsjetio je na propuštene prilike poput Aprilskog paketa i reforme policije, ocijenivši da je taj zastoj otvorio prostor za Dodikovu političku ofanzivu i sve jasnije secesionističke poteze.
„Donijeli su zakone koji udaraju na teritorijalni integritet i suverenitet BiH. Tek tada su se pokrenuli OHR i međunarodna zajednica“, kazao je.
Osvrnuo se i na kritike delegaciji koja je pregovarala u Dejtonu, naglašavajući težinu okolnosti u kojima se BiH tada nalazila.
„Država je odbranjena i unapređivana. Čaša je polupuna, ne poluprazna. BiH je sustigla i prestigla neke istočne komšije“, rekao je, ističući da se najveći napredak vidi u područjima koja su tokom rata bila najviše razorena.
Na kraju je kritikovao rad aktuelne vlasti, ocijenivši da se Trojka nije snašla i da je pogrešno procijenila političke odnose u državi, čime je oslabljena pozicija BiH u ključnim procesima.
U završnici obraćanja poručio je da rješenje i napredak vidi upravo u iseljeništvu — u njegovoj snazi, obrazovanju, energiji i želji da pomogne domovini.
„Iseljeništvo je snaga koja se tek podiže. U njemu je spas i napredak BiH“, zaključio je Izetbegović.