Oko 1,1 milion odraslih osoba u Bosni i Hercegovini živi sa hipertenzijom. Sa prevalencom od 53 posto, građani BiH premašuju svjetski prosjek za 20 posto, što naglašava hitnost djelovanja.
Samo jedna od pet osoba sa hipertenzijom dosegne zdrave vrijednosti krvnog pritiska, u poređenju sa jednom od tri na globalnom nivou.
– Hipertenzija se u većini slučajva može uspješno tretirati. Ulaganje u otkrivanje, liječenje i kontrolu spasiti će hiljade života i smanjiti buduće troškove zdravstvene zaštite. Jačanje primarne zdravstvene zaštite i osiguravanje pristupa adekvatnim mjerama poput izbjegavanja stresa i zdrave ishrane, kao i dostupnim lijekovima, ključni su za zatvaranje jaza u liječenju i kontroli – izjavio je specijalni predstavnik WHO-a u BiH Erwin Cooreman.
Hipertenzija je vodeći uzrok srčanog udara, moždanog udara, hronične bubrežne bolesti i demencije. Bez hitnog djelovanja, milioni ljudi će nastaviti prerano umirati, a zemlje će se suočiti sa rastućim ekonomskim gubicima.
Od 2011. do 2025. godine, procjenjuje se da su kardiovaskularne bolesti, uključujući hipertenziju, koštale zemlje sa niskim i srednjim prihodima približno 3,7 milijardi američkih dolara, što odgovara oko 2 posto njihovog ukupnog BDP-a.
– Svaki sat, više od 1.000 života izgubi se zbog moždanih i srčanih udara uzrokovanih visokim krvnim pritiskom, a većina tih smrti je sprječiva. Zemlje imaju alate da promijene ovu stvarnost. Uz političku volju, potrebna ulaganja i reforme kojima će se kontrola hipertenzije ugraditi u zdravstvene usluge, možemo spasiti milione života i osigurati univerzalnu zdravstvenu zaštitu za sve – rekao je generalni direktor WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Novi izvještaj objavljen je na događaju koji su zajednički organizovali WHO, Bloomberg Philanthropies i Resolve to Save Lives tokom 80. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, saopćeno je iz WHO BiH.
(Vijesti.ba / FENA)