Institut za istraživanje javnih politika (IPPR) ustanovio je da su početni, honorarni i administrativni poslovi najviše izloženi zamjeni umjetnom inteligencijom prema ‘najgorem scenariju’ za uvođenje novih tehnologija u sljedećih tri do pet godina, izvještava Guardian.
Sve više firmi usvaja generativne AI tehnologije za automatizaciju svakodnevnih zadataka na radnom mjestu. U izvještaju se kaže da već aktualni prvi val usvajanja umjetne inteligencije dovodi u opasnost radna mjesta, dok bi drugi val mogao dovesti do automatizacije više poslova uslijed brzog napretka umjetne inteligencije.
Analizirajući 22.000 radnih zadataka u svim vrstama poslova u ekonomiji, IPPR zaključuje da je 11 posto zadataka koje trenutno obavljaju radnici ‘ugroženo’. To bi se, međutim, moglo povećati na 59 posto zadataka u drugom valu, jer se tehnologije razvijaju za rukovanje sve složenijim procesima.
Trenutno su najizloženiji utinski kognitivni zadaci, uključujući upravljanje bazama podataka, planiranje i popisivanje, što potencijalno ugrožava početne poslove i one s nepunim radnim vremenom u administraciji i korisničkim službama. Međutim, drugi val usvajanja umjetne inteligencije mogao bi utjecati na nerutinske zadatke koji uključuju stvaranje baza podataka, pisanje tekstova i grafički dizajn, što bi utjecalo i na poslove s većom zaradom. Žene bi bile znatno pogođenije, jer je ‘vjerojatnije da će raditi u najizloženijim zanimanjima, kao što su tajnička i administrativna zanimanja’, prenosi Tportal hr.
U najgorem scenariju za drugi val umjetne inteligencije, 7,9 miliona radnih mjesta moglo bi biti zamijenjeno, navodi se u izvještaju, pri čemu bi bilo kakva dobit za ekonomiju od poboljšanja produktivnosti bila poništena s nultim rastom BDP-a u roku od tri do pet godina. U najboljem slučaju potpunog povećanja radne snage s generativnom umjetnom inteligencijom, nijedan posao ne bi bio izgubljen, dok bi ekonomija moglo rasti za četiri posto.
IPPR poručuje da bi djelovanje vlade moglo spriječiti ‘apokalipsu radnih mjesta’ i pomoći da se iskoristi moć umjetne inteligencije za poticanje ekonomskog rasta i podizanje životnog standarda. Carsten Jung, viši ekonomist u IPPR-u, rekao je da bi već postojeća generativna umjetna inteligencija mogla dovesti do velikih poremećaja na tržištu rada ili bi mogla znatno potaknuti ekonomski rast. U svakom slučaju, nadolazeće promjene utjecat će na milione ljudi.
‘Ali tehnologija nije sudbina i apokalipsa radnih mjesta nije neizbježna – vlada, poslodavci i sindikati sada imaju priliku donijeti ključne odluke koje osiguravaju da dobro upravljamo novom tehnologijom. Ako uskoro ne reagiraju, moglo bi biti prekasno’, poručio je Jung.
(Vijesti.ba)