Aktuelni saziv Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine će za 10 dana, odnosno krajem jula, neformalno završiti svoj mandat, ali su pred njima još tri pitanja koja su partnerima u vlasti izrazito važna.
Predstavnički dom nije održao sjednicu, mimo jedne hitne, već nekoliko mjeseci, čime je kraj mandata obilježen svojevrsnom blokadom rada.
Faktori iza ove situacije su višestruki i odražavaju način na koji se federalna vlast na određeni način raspala kako se mandat bližio kraju.
Kako je august rezervisan za godišnji odmor, a septembar za predizbornu kampanju, posljednji dani jula su jedina realna prilika da se parlamentarci okupe i riješe pitanja koja su, iz različitih razloga, važna partnerima koji čine vlast na nivou FBiH (SDP, NiP, NS i HDZ).
Zamjena za Miokovića je predložena, ali imenovanja nema
Pitanje koje se smatra najvažnijim za Našu stranku je imenovanje predsjedavajućeg Predstavničkog doma PFBiH, koje je pripalo ovoj stranci prilikom podjele pozicija na početku mandata.
Na tom mjestu je do marta ove godine bio Dragan Mioković, ali je on smijenjen nakon što je u jednom TV gostovanju iznio sporne komentare o dešavanjima kod Bleiburga po okončanju Drugog svjetskog rata.
Iz Naše stranke su zatim nominovali Amira Purića, ali je njegovo imenovanje, kao i rad parlamenta, u zastoju.
U međuvremenu je bivši član Naše stranke i nezavisni zastupnik u Predstavničkom domu Damir Nikšić iznio optužbe na račun rukovodstva ove stranke i ostatka partnera u vlasti, rekavši da oni blokiraju Purića.
“Zašto ga odbijaju? Zato što ga se plaše. Purić je prethodno uputio sijaset ključnih inicijativa u proceduru, među kojima je i nacrt zakona koji niko ne spominje, pa ni njegova stranka, a to je Zakon o sprečavanju sukoba interesa! U vladajućoj koaliciji to izgleda vide kao sukob interesa po sebi. Prava istina je da se zapravo plaše za sebe i ne žele da ti zakoni ikada dođu na glasanje”, istakao je Nikšić.
Purić mu je nakon ove izjave odgovorio riječima da nije upitna podrška Naše stranke za njegovo imenovanje, ali je ovo pitanje i dalje neriješeno.
Vlada FBiH ponovo uputila “Delićev zakon”, ali pravi test nije prošao
Što se tiče NiP-a, najvažnije pitanje za ovu stranku je Prijedlog zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih u FBiH.
Riječ je o zakonu koji je upućen iz Ministarstva za rad i socijalnu politiku, a koji vodi politički direktor NiP-a Adnan Delić.
Početkom marta je ovaj zakon već bio u parlamentarnoj proceduri, ali je glasovima opozicionih stranaka i HDZ-a srušen. Upravo činjenica da su HDZ-ovi zastupnici bili protiv usvajanja zakona bio je povod za zahlađivanje odnosa između NiP-a i ove stranke.
Kulminacija toga bila je neodržana sjednica u maju, na kojoj se nisu pojavili zastupnici NiP-a, a drugi partneri u vlasti su odlučili otkazati zasjedanje iz proceduralnih razloga.
Znak da je potencijalno došlo do rješavanja problema došao je sredinom jula, kada je Vlada FBiH ponovo usvojila ovaj prijedlog i poslala ga u parlamentarnu proceduru, čime su otvorena vrata za održavanje sjednice.
Ipak, to je urađeno i ranije, zbog čega se i dalje čeka pravi test, odnosno sjednica gdje će HDZ-ovi zastupnici imati posljednju riječ o ovom pitanju.
Ustavni sud BiH će dobiti sudije sada ili potencijalno za više od godinu dana
Kroz prizmu HDZ-a, daleko najvažnije pitanje je izbor sudija u Ustavni sud BiH, što je pitanje koje je na više načina obilježilo mandat ove većine u federalnom parlamentu.
Sve je počelo još prije dvije godine, kada je uz brojne zamjerke opozicije izabran Marin Vukoja, kadar blizak HDZ-u.
Izbor Vukoje je postavio i novu praksu koja se prati i danas, po kojoj parlamentarci dobijaju jedno ime kao kandidata, a ne kompletnu listu.
Ovoga puta je riječ o dvije kandidatkinje koje bi, prema odluci Komisije za izbor i imenovanje, trebale doći u Predstavnički dom na jednoj listi.
Prvorangirana na toj listi je predsjednica Kantonalnog suda u Širokom Brijegu Katica Artuković koja je, kao i Vukoja, bliska HDZ-u. Čak i njihovi partneri iz vlasti, odnosno Naša stranka, su otvoreno najavili da neće podržati listu s njenim imenom zbog otvorenih veza s HDZ-om.
Druga kandidatkinja je Dženeta Omerdić, koja bi izborom zamijenila poziciju u kabinetu člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića za mjesto u Ustavnom sudu BiH.
Ovo pitanje je posebno važno kada se uzme u obzir da bi potencijalna promjena vlasti nakon Općih izbora u oktobru mogla značiti i ponovno pokretanje procesa koji je svakako trajao više mjeseci.
Jednostavnije rečeno, ako se do kraja aktuelnog mandata ne izaberu nove sudije Ustavnog suda, na imenovanje bi se moglo čekati potencijalno i više od godinu dana.
Buran kraj burnog mandata
Kraj mandata aktuelne vlasti je, na određen način, i u skladu s onim kako je mandat trajao.
Iako je na početku bilo određenog nivoa saradnje između Trojke i HDZ-a, odluka stranaka iz Sarajeva početkom 2025. godine da raskinu koaliciju sa SNSD-om je stvorila krizu i u federalnom parlamentu, iako ove stranke nema na nivou FBiH.
Nakon ove krize je parlament i dalje radio, ali je uspješnost bila značajno manja. Partneri su teže dolazili do dogovora, a dešavanja iz proljeća ove godine su, kako se čini, i simboličan kraj za to kako je izgledao drugi dio mandata.
Ako se u narednih 10 dana ne sazove sjednica federalnog parlamenta, to će značiti da je mandat aktuelnog saziva završen s efektivnom višemjesečnom blokadom i s nekoliko otvorenih pitanja, a najvažnije od njih za BiH, pitanje sudija Ustavnog suda, se izvjesno neće riješiti do naredne godine.