U posljednjih nekoliko godina dolazi do izrazito jakih temeperaturnih amplituda. Sladić podsjeća da su temperature zraka sa 30 stepeni u samo 48 sati znale pasti na jednocifrene vrijednosti.
Prijete nam intenzivne suše, požari i toplotni udari. Služba Evropske unije za praćenje klimatskih promjena Copernicus objavila je da je ovogodišnji mart bio najtopliji u historiji mjerenja. O uzrocima ovih klimatskih promjena i šta naš čeka u budućnosti za N1 je govorio bh. meteorolog Nedim Sladić.
Nakon izuzetno toplog vikenda koji je pred nama, gdje će temperature zraka rasti do 30 stepeni Celzijusa, meteorolozi najavljuju zahlađenje. U nekim dijelovima Bosne i Hercegovine i susjedne Hrvatske predviđaju i snježne padavine.
“Već iduće sedmice, od utorka, slijedi osjetniji pad temperature zraka, vezano uz prodor osjetno hladnije zračne mase sjevera kontinenta i on će usloviti da zapravo na najvišim planinama prije svega, dakle, na nadmorskim visinama iznad 1.500 metara bude, nažalost, snijega. Kažem ‘nažalost’ iz razloga što snijeg dolazi u najnezgodnijem mogućem trenutku. Budući da je vegetacija već mjesec, mjesec i pol dana, u ovisnosti od područja, već procvjetala i samim tim pokušava se nadoknaditi nedostatak koji smo imali tokom zime, ali on dolazi u veoma nezgodnom trenutku”, pojašnjava Sladić.
U nižim područjima, kaže, ne bi trebalo doći do snježnih padavina, ali će temperatura zraka pasti na vrijednosti koje će biti primjerenije martu nego aprilu.
“Dakle, nakon ljeta koje ćemo imati tokom ovog vikenda, ponovo ćemo morati odjenuti malo deblju garderobu, barem nakratko. Jer, postoji indicija da bi krajem aprila mjeseca ponovo osjetnije zatoplilo”, ističe Sladić.
U posljednjih nekoliko godina dolazi do izrazito jakih temeperaturnih amplituda. Sladić podsjeća da su temperature zraka sa 30 stepeni u samo 48 sati znale pasti na jednocifrene vrijednosti. Ističe kako je to posljedica više faktora.
“Prvi od svega toga jeste da imamo dosta toplotne energije pohranjene u našem energetskom sistemu planete Zemlje. Dakle, ono što trebamo da istaknemo kao najvažniji faktor jeste da energetski bilans Zemlje je sastavljen na taj način da koliko energije uđe unutar njega, toliko mora i izaći iz njega. Zbog izuzetno toplih mora, a s obzirom na to da dvije trećine planete Zemlje prekrivaju površine koje su upravo mora i okeani – oni imaju visoki specifični toplotni kapacitet. Drugim riječima, oni upijaju svu našu toplotu koja dolazi i ti reziduali znaju se nastavljati iz godine u godinu. U ovom slučaju šta se desilo kod nas jeste da smo imali prethodno vrlo toplo ljeto koje se nadoknadilo također s vrlo toplom jeseni, zime praktično nismo imali i sami ti ostaci su se kasnije samo više podebljavali i zbog toga veliki dio Evrope sad ima površinske temperature mora koje su znatno veće nego je to bio slučaj protekli 30-40 godina”, objašnjava meteorolog.
Dodaje da je na određenim dijelovima svijeta prisutna kiša upravo zbog veće količine toplotne energije.
“Ona se može predočiti na ovaj način da ukoliko smatramo da imamo porast temeperature zraka za jedan stepen, imamo šest do sedam posto više oborive vode u atmosferi. Drugim riječima, imat ćemo intenzivnije vremenske procese, pogotovo kada su u pitanju padavine, ali simultano na drugim krajevima kao kompenzacijski efekat imamo suše”, kaže Nedim Sladić.