Odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta, kojom je zaustavio isplatu sredstava iz proračuna za Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i stranku Ujedinjena Srpska kojoj je na čelu Nenad Stevandić, dobiva podršku u međunarodnim krugovima, piše DW.
Iz Delegacije EU u BiH podsjećaju da nedavni zakoni i inicijative u Republici Srpskoj „urušavaju kako ustavni poredak Bosne i Hercegovine, tako i rad institucija na državnoj razini“, zbog čega izražavaju zabrinutost i naglašavaju blisku suradnju sa svojim partnerima. Iz njemačkog Veleposlanstva u BiH bili su konkretniji.
„Njemačka savezna vlada podržava odluku visokog predstavnika. Ona je usmjerena ciljano protiv onih koji su politički odgovorni za kršenje Daytonskog sporazuma i podrivanje ustavnog poretka i funkcionalnog integriteta Bosne i Hercegovine“, navode iz Njemačkog veleposlanstva.
Pritom podsjećajući na sankcije koje je Njemačka Miloradu Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću uvela početkom travnja. „Njemačka je 3. travnja uvela zabranu ulaska za tri glavna odgovorna lica iz Republike Srpske. Nedavni zakoni Republike Srpske, koji su usmjereni protiv rada pravosudnih tijela Bosne i Hercegovine, neprihvatljivi su. Njemačka izražava solidarnost sa svima u zemlji, bez obzira na entitet, koji podržavaju Ustav i državne institucije te konstruktivno rade na putu Bosne i Hercegovine prema Europskoj uniji“, ističu iz ovog veleposlanstva.
Ipak, obrazloženje Schmidove odluke i njeni detalji koji se odnose na funkcioniranje banaka, izazvali su sumnje u mogućnost provedbe te odluke u praksi. Naime, Schmidt je odlukom naložio svim bankama u Republici Srpskoj i Federaciji, kao i njihovim poslovnicama koje su pod nadležnošću Agencije za bankarstvo RS, odnosno Agencije za bankarstvo FBiH, da izvrše prijenos svih uplaćenih sredstava spomenutim strankama na poseban račun Centralne banke BiH. Nakon toga, dužne su o tome obavijestiti Ured visokog predstavnika kao i supervizora za Brčko.
„Svaki vid nepostupanja u skladu s ovom Odlukom od strane direktora banke ili bilo kojeg pojedinca koji djeluje u ime te banke ili bilo kojeg zaposlenika u banci može dovesti do sankcija kako protiv banke, tako i protiv pojedinca koji se smatra odgovornim za takvo nepostupanje u relevantnoj banci“, navodi se u odluci.
I tu nastaje problem. Ekonomisti posebno upozoravaju na dio koji se odnosi na potencijalne sankcije bankama u slučaju da ne provedu Schmidovu odluku, s obzirom na nepovredivost privatne imovine.
„To bih i ja voljela vidjeti, kako će to funkcionirati u praksi. On ograničava samo sredstva iz proračuna. Ako su sredstva već raspoređena u bankama za te dvije stranke, kako će on znati da su isplaćena? Da apsurd bude veći, ne ograničava sredstva donatora i svih ostalih“, kaže ekonomistica Svetlana Cenić, naglašavajući da su dva milijuna maraka koliko SNSD dobiva iz proračuna za tu stranku sitnica.
U jeku najveće političke krize u BiH, ponovno su iskorištene bonske ovlasti, ovoga puta u kontroli nad financijskim sektorom, odnosno onim segmentom koji je dosad u tom smislu koristio američki OFAC. Cenić stoga postavlja pitanje kako netko namjerava kazniti privatne banke, čija je imovina nepovrediva.
„Agencije za bankarstvo kontroliraju rad komercijalnih banaka, a ne izravno visoki predstavnik. Neka kaže kako. Ne u smislu ‘ja sam vrhovno božanstvo pa morate poštovati’. Jer ako bude tužbi zbog ove odluke, to će pasti, ako ne na našim sudovima, onda sigurno u Strasbourgu“, kategorična je Cenić.
Nadležnost nad bankarskim sektorom u BiH je podijeljena između dva entiteta. One bi trebale tražiti upute o načinu provedbe ove odluke ili eventualno dodatno tumačenje njene primjene. Tražili smo odgovore u obje entitetske agencije, ali kao i u ranijim pokušajima poput slučaja gašenja računa fizičkim osobama od strane OFAC-a, odgovor nismo dobili.
S druge strane otvorio se još jedan politički front, koji bi sada mogao imati posljedice na izborni proces u BiH, odnosno na ponovno aktiviranje Izbornog zakona RS. Iako nije bio izravan, to se moglo zaključiti iz izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, koji očekuje i neku vrstu zabrane kandidature na predstojećim izborima.
„Schmidtove odluke ne vrijede u Republici Srpskoj. SNSD ima najveći izborni rezultat i dobiva najviše iz kvote određene proračunom“, kaže Dodik, koji očekuje da će u ovom kontekstu biti suočen s novim sankcijama.
„A pošto mi sada kao nećemo poštovati tu odluku ovdje, sigurno će onda CIK zabraniti rad SNSD-u, nećemo moći sudjelovati na izborima. I oni misle da su na taj način riješili stvar. Nisu riješili. Na taj su način stvorili još veći otpor“, kaže Dodik.
A otpor bi se mogao manifestirati aktiviranjem Izbornog zakona RS, koji je usvojen još prošle godine, iako su Ured visokog predstavnika i zemlje članice Vijeća za provedbu mira upozoravale da se od toga odustane. To bi mogla biti izlazna karta za SNSD ako zaista bude donesena odluka o zabrani kandidature na izborima sljedeće godine. To bi vjerojatno dodatno učvrstilo političku krizu u BiH, s obzirom na mogućnost paralelnog vođenja dva izborna procesa.
Za političku analitičarku Tanju Topić, situacija u političkom smislu predstavlja samo nastavak politike visokog predstavnika i korištenja bonskih ovlasti kada je to nužno. Iako se suštinski ne radi o značajnim proračunskim sredstvima za SNSD koja su blokirana, Topić kaže da potez Schmidta potvrđuje integritet Ureda visokog predstavnika. „Rekla bih da je on (Schmidt, op. a.) za to dobio podršku iz tišine, iz pozadine. Koliko god pojedini politički akteri nastojali to iskriviti na sebi svojstven način, podrška je stigla i iz SAD-a i iz EU“, uvjerena je Topić.