Ako volite ostati budni do kasno i vikendom nadoknaditi san, moguće je da patite od tzv. socijalnog jet laga, pojave koja objašnjava zašto se ponedjeljkom često osjećamo umornije nego petkom, iako smo spavali duže.
Socijalni jet lag nastaje kada se naš unutrašnji biološki sat, koji određuje kada osjećamo pospanost i budnost, razilazi s društvenim obavezama poput radnog vremena ili školskog rasporeda. Našim unutrašnjim ritmovima upravlja dio mozga koji je vrlo osjetljiv na svjetlost, pa je svaka promjena sna snažan signal.
Kada primjera radi petkom i subotom idemo na spavanje kasnije i ujutro ostajemo duže u krevetu, mozak zbunjujemo kao da smo otputovali u drugu vremensku zonu. “Tijelo zapravo tjerate u drugu vremensku zonu”, objašnjava dr. Raj Dasgupta, specijalist za spavanje. Situaciju dodatno pogoršava izloženost plavom svjetlu s ekrana koje ometa proizvodnju melatonina, hormona važnog za uspavljivanje.
Ko je najviše pogođen i kakve su posljedice?
Osobe koje prirodno vole kasnije ići na spavanje, takozvane noćne ptice, najčešće su podložne ovom fenomenu. Budući da su društveni ritmovi (škola, posao) prilagođeni jutarnjim tipovima (ševama), sove su stalno prisiljene prilagođavati se tempu koji njihovo tijelo ne prati prirodno.
Već i pomak ritma spavanja za sat ili dva može uzrokovati umor, manjak koncentracije, loše raspoloženje i teškoće sa spavanjem u nedjelju navečer, što potom stvara niz negativnih posljedica tokom cijele sedmice, prenosi Index.hr.
Dugoročno, posljedice mogu biti ozbiljne. Studije pokazuju da je neusklađenost između unutrašnjeg sata i društvenih obaveza povezana s depresijom, anksioznošću, metaboličkim poremećajima, povišenim tlakom i srčanim bolestima. Jedno istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva provedeno na više od 85.000 ljudi ukazalo je i na povezanost s poremećajem crijevne mikroflore i upalnim stanjima.
Kako spriječiti iscrpljenost ponedjeljkom?
Najbolji način borbe protiv socijalnog jet laga jest redovnost. Stručnjaci savjetuju da pokušamo zadržati što sličniji ritam spavanja i tokom vikenda, uz maksimalno odstupanje od jednog sata. Ključno je i usvojiti zdrave navike koje podržavaju prirodni ritam tijela.
Nakon buđenja dobro je odmah izložiti se prirodnom svjetlu, jer ono pomaže tijelu da shvati da je dan počeo. U večernjim satima važno je izbjegavati ekrane i jako svjetlo, barem sat vremena prije spavanja, te stvoriti rutinu koja umiruje (poput čitanja, laganog istezanja ili toplog tuša).
Tjelovježba ujutro ili tokom dana može također pomoći, ali nije preporučljiva neposredno prije spavanja. Izbjegavanje kofeina nakon 14 sati, kao i alkohola i teških obroka navečer, dodatno poboljšava kvalitetu sna.
Dosljednim ritmom i zdravim navikama možemo pomoći svome tijelu da lakše ulazi u novu sedmicu, i time konačno prekinuti ciklus hroničnog umora ponedjeljkom.
(Vijesti.ba)