Ovaj obrazac ponašanja, poznat kao doomscrolling, podrazumijeva stalno “uranjanje” u zabrinjavajuće sadržaje – posebno putem društvenih mreža i pametnih telefona.
Iako je sasvim prirodno željeti biti informiran, problem nastaje kada se ta potreba pretvori u nesvjesnu rutinu praćenja isključivo negativnih vijesti.
Time se stvara začarani krug u kojem se osjećamo još više anksiozno, tjeskobno i emocionalno iscrpljeno.
Stručnjaci već duže upozoravaju da ova navika može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje. Dugotrajna izloženost teškim temama, poput političkih sukoba, katastrofa ili društvenih nepravdi, može povećati nivo stresa i pogoršati simptome depresije.
Umjesto osjećaja informiranosti, češće se javlja osjećaj preopterećenosti, pa čak i bespomoćnosti.
Jedan od prvih znakova da doomscrolling postaje problematičan je narušavanje kvalitete sna. Mnogi ovu naviku praktikuju baš pred spavanje, što dodatno otežava opuštanje i uspavljivanje. Negativan sadržaj “drži mozak budnim”, aktivira stresne mehanizme u tijelu i remeti noćni odmor.
Osim toga, konstantno prebacivanje pažnje s jedne loše vijesti na drugu utiče na koncentraciju i radnu efikasnost. Ljudi se sve teže fokusiraju, teže donose odluke i osjećaju psihološki umor.
Na duže staze, doomscrolling može dodatno pogoršati postojeće mentalne poteškoće, ali i stvoriti nove – posebno kod osoba koje su već pod pritiskom zbog svakodnevnog stresa.
U svijetu gdje je tehnologija sveprisutna, važno je naučiti prepoznati ovu naviku i postaviti granice.
Jer doomscrolling nije samo još jedan loš digitalni običaj – to je signal da nam treba pauza, reset i malo više brige o seb
(Vijesti.ba)