Apsurd je da se ove hale prodaju kao pokretne stvari iako je riječ o objektima izgrađenima na parcelama s urednim katastarskim brojevima
Općinski sud u Cazinu 28. novembra ove godine donio je zaključak o prodaji imovine d.d. Agrokomerc Velika Kladuša na području Grada Cazin čija vrijednost iznosi oko 1,3 miliona KM.
Riječ je o prodaji nekadašnjih proizvodnih hala Agrokomerca površine oko 65.000 metara kvadratnih.
Apsurd je da se ove hale prodaju kao pokretne stvari iako je riječ o objektima izgrađenima na parcelama s urednim katastarskim brojevima.
Još jedan skandalozan podatak kod ove prodaje je onaj da se imovina procijenjena na više od milion maraka prodaje zbog naplate potraživanja zbog duga u iznosu od 13.000 KM i iznosa od 44.445KM.
Prodaja hala koje su definirane kao „pokretna imovina“ planirana je putem usmenog i javnog nadmetanja 17. decembra u Općinskom sudu u Cazinu.
Sumnja u malverzacije
Međutim, prodaja ovih hala koje je neko proglasio pokretnim stvarima izaziva sumnju da je riječ o mogućoj malverzaciji i eventualnom pogodovanju za određene pojedince ili grupu pojedinaca, a na štetu Agrokomerca i države.
Sandi Salkić, poslanik NESBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, u izjavi za Raport kaže da smatra da bi u ovom slučaju trebala reagirati Vlada FBiH, te je stoga zajedno s poslanikom Naše stranke Amirom Purićem o tome uputio i inicijativu.
„Od Vlade FBiH tražimo da se hitno pristupi osporavanju ovakvog načina prodaje imovine Agrokomerca. Jer, prodaju se hale koje imaju građevinsku dozvolu i svu infrastrukturu, a očigledno je da se njihovom definicijom kao pokretnih stvari želi prodati samo konstrukcija, odnosno lim i oprema.
Smatarmo da se na ovaj način zaobilaze Porezna uprava i država.
Očekujemo da Vlada FBiH zahtijeva novo vještačenje vještaka građevinske struke ovih hala koji će utvrditi da se ne radi o pokretnim stvarima, nego isključivo o građevinskim objektima koji imaju uredne građevinske dozvole, i da se one mogu tretirati kao nepokretnosti.
Zaštititi državnu imovinu
“Na takav način bi se trebala zaštiti prije svega državna imovina, ali i mogućnost da Porezna uprava FBiH, kao najveći povjerilac, u nekom od postupaka može namiriti svoja potraživanja, kao prvoupisana na nekretninama Agrokomerca”, kaže Salkić.
Salkić ističe i da bi Vlada FBiH trebala izvršiti svojevrsnu reviziju svih potraživanja od Agrokomerca koja imaju i nekadašnji radnici te firme, te da se urede registri onih koji godinama čekaju naplatu svojih potraživanja, a sve kako bi mogli biti stavljeni u prioritete za isplatu.
Nažalost, veliki je broj bivših radnika Agrokomerca koji su i preminuli, a nisu dočekali isplatu potraživanja u firmi u kojoj su nekada radili.
Mnogi i ne znaju koliko je imovine Agrokomerca do sada prodato i ko se „namirio“ od te prodaje.
Vlada FBiH je još prije nekoliko godina donijela odluku o financijskoj konsolidaciji “Agrokomerca” čije je važenje produženo do kraja 2027. godine.