Često je povezan sa gubitkom sluha, ali osim što je iritantan, može imati ozbiljan utjecaj na mentalno zdravlje, uzrokujući stres i depresiju, naročito kod osoba koje od ovog problema pate mjesecima ili godinama.
Trenutno ne postoji lijek za tinnitus, zbog čega je pronalazak boljih načina upravljanja i tretmana od velikog značaja za milione ljudi širom svijeta.
Jedno od područja istraživanja koje bi moglo pomoći u boljem razumijevanju tinnitusa jeste san.
Zašto je san važan za razumijevanje tinnitusa?
Prvo, tinnitus je takozvana “fantomska percepcija” – stanje u kojem mozak proizvodi zvukove koji nisu prisutni u okruženju. Većina ljudi doživljava ovakve fantomske percepcije samo tokom sna, dok osobe s tinnitusom čuju ove zvuke i dok su budne.
Drugo, tinnitus mijenja moždanu aktivnost, posebno u područjima mozga zaduženim za sluh, koja mogu biti hiperaktivna. Slične promjene u aktivnostima tih dijelova mozga dešavaju se i tokom spavanja.
San i moždane funkcije kod tinnitusa
Tokom sna, tijelo prolazi kroz više faza, od kojih je jedna od najvažnijih duboki san ili tzv. sporo-talasan san (slow-wave sleep). Ova faza smatra se najodmornijom i ključnom za oporavak moždanih neurona i pamćenje.
U fazi sporih moždanih talasa aktiviraju se veliki dijelovi mozga, naročito oni koje koristimo dok smo budni, poput onih zaduženih za motoriku i vid. Međutim, kod određenih poremećaja spavanja, kao što je somnambulizam, određeni dijelovi mozga mogu ostati preaktivni i dok tijelo spava.
Slično tome, vjeruje se da kod osoba sa tinnitusom neke moždane regije ostaju “budne” i tokom sna, što može biti razlog zašto mnogi pacijenti s ovim problemom imaju poremećen i plitak san.
Utjecaj tinnitusa na kvalitetu sna
Istraživanja pokazuju da osobe sa tinnitusom provode više vremena u lakšem, manje obnoviteljskom snu, dok duboki san kod njih može biti smanjen. Ipak, neka duboka faza sna ostaje netaknuta, što se može objasniti time da mozak upravo tokom dubokog sna potiskuje tinnitus.
To potiskivanje moguće je zahvaljujući specifičnom radu moždanih neurona tokom dubokog sna, kada oni prelaze u “sporotalasni” režim, pomažući mozgu da se odmori i isključi hiperaktivne regije koje uzrokuju percepciju tinnitusa, piše Science Alert.
Kako ovo može pomoći u liječenju tinnitusa?
Tinnitus varira tokom dana, a razumijevanje njegovih promjena tokom sna može pružiti ključ za nove terapije.
Manipulacija snom, poput kontrolisanog smanjenja vremena provedenog u krevetu dok osoba nije stvarno umorna, može povećati intenzitet dubokog sna i pomoći u smanjenju simptoma.
Buduća istraživanja bi mogla pratiti moždanu aktivnost u različitim fazama sna i istovremeno bilježiti pojavu tinnitusa.
To bi nam dalo bolje razumijevanje kako san može prirodno ublažiti ovu smetnju i pomoći u razvoju efikasnijih tretmana.
(Vijesti.ba)