Slovenija je zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu, piše slovenačko Delo.
Ured predsjednice Slovenije nije službeno obavješten o sankcijama koje je predsjednici Nataši Pirc Musar uvela Republika Srpska kao protumjeru za sankcije uvedene Miloradu Dodiku.
Slovenija je zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu, piše slovensko Delo.
Ured predsjednice Slovenije nije službeno obavješten o sankcijama koje je predsjednici Nataši Pirc Musar uvela Republika Srpska kao protumjeru za sankcije uvedene Miloradu Dodiku.
“U Uredu predsjednice Republike Slovenije još nismo službeno obaviješteni o sankcijama koje je uvela Republika Srpska, tako da ne komentiramo tu stvar”, kazali su iz Ureda slovenske predsjednice za agenciju Fena.
Obrazloženje ostaje tajna
Delo piše kako je potpredsjednik tamošnje vlade, Matej Arčon, rekao kako je odluka donesena jednoglasno, ali da obrazloženje ostaje tajna.
Rekao je da je obrazloženje bilo opsežno.
“Određene informacije toliko su važne i povjerljive da se u ovom trenutku ne mogu otkriti”, pojasnio je Arčon te dodao da sankcija vrijedi samo za Milorada Dodika, a ne i za članove njegove porodice.
Delo navodi kako je “to da je Slovenija Dodiku zabranila ulazak u zemlju bilo posebno u obavještajno-sigurnosnim krugovima dugo očekivano i vrlo poželjno”.
Slovenačke novine navode da si Slovenija, koja se inače smatra pouzdanom i čvrstom članicom NATO-a i koja se dokazala, između ostalog, i zapaženim razotkrivanjem dvojice ruskih ilegalnih špijuna, već radi vlastitog ugleda među saveznicima “ne može priuštiti da se u skupim ljubljanskim restoranima neprestano pojavljuje čovjek koji se redovito sastaje s ruskim generalom Nikolajem Patruševom, savjetnikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji se smatra ključnom figurom u ruskim obavještajno-sigurnosnim krugovima”.
Uloga obavještajaca
“Vlada je sankcije protiv Dodika, prema našim informacijama, uvela na prijedlog Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (SOVA). Kako je poznato, Dodik, koji se prije dva dana u Moskvi sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, već godinama odlučno se protivi aktualnom uređenju Bosne i Hercegovine. Čovjek koji se smatra faktorom nestabilnosti na Balkanu osuđen je na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a progone ga i zbog napada na Ustav BiH, koji Slovenija dosljedno podupire na njezinu europskom putu”, piše Delo.
Dodaju kako “koliko su novca Dodik i njegovi pomagači iz entiteta Republika Srpska potajno sklonili u Sloveniju nije poznato”.
Tri milijarde?
Zijad Bečirović, direktor ljubljanskog Instituta za bliskoistočne i balkanske studije Ifimes kaže kako je neko vrijeme u javnosti kružila procjena da se radi o oko tri milijarde eura, no naši izvori iz obavještajno-sigurnosnih krugova tvrde da je taj iznos pretjeran. Slovenska politika uplašila se mogućih posljedica suradnje s Dodikom, kojega američke vlasti već godinama sankcioniraju, pa je morala djelovati, navodi se u tekstu.
Sankcije protiv Dodika dosad su uvele SAD, njihovo ministarstvo finansija odnosno Ofac (Office of Foreign Assets Control), Velika Britanija, Austrija i Njemačka. Ofac je sankcije protiv Dodika i članova njegove porodice uveo još 2017. godine, a kasnije su na popis sankcioniranih dodavali i druge članove političke elite i saradnike.
Dodik se cijelo vrijeme izrugivao američkim sankcijama, ali sankcije Ofaca, naravno, nisu bezazlene. Njihova je bit u tome da zabranjuju finansijsko poslovanje s Dodikom i svim sankcioniranima bilo gdje u svijetu.
Zbog sankcija Ofaca većina se država u svijetu kloni poslovanja s Dodikom i njegovim krugom, koji zbog toga još više trebaju savezničke države poput Slovenije i Mađarske, gdje je navodno sakrio svoj kapital i odakle ga sada postupno povlači, doznaje Delo iz policijskih izvora.
Kumovi
Novica Mihajlović, u komentaru u Delu pod naslovom “Kad vrag odnese šalu, kumovi utihnu” kaže kako je Slovenija zabranila ulazak osuđenom bivšem predsjedniku Republike Srpske zbog vlastite sigurnosti, a ne iz zabrinutosti za Bosnu i Hercegovinu. Kako piše Mihajlović, slovenska vlada utvrdila je da redovne posjete Milorada Dodika, osuđenog i sada već bivšeg predsjednika Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine, državi više štete nego koriste.
“Zato je, na temelju savjeta obavještajaca i javnih izvještaja o gomili prljavog kapitala koji je pretočio k nama, jednoglasno donijela odluku da Dodiku zabrani ulazak u Sloveniju”, navodi Mihajlović.
Navodi kako je “osuđenik iz Laktaša, kojega je kao ‘dašak svježine’ prije četvrt stoljeća na vlast dovela tadašnja američka državna sekretarka Madeleine Albright, sada Putinov alat za posebne zadatke na Balkanu”.
“Čovjek, za kojega se zbog kretanja na rubu zakonitosti već na početku političke karijere udomačio nadimak Mile Ronhill, rado se hvali posjetama Moskvi”, navodi Mihajlović.
U Delu stoji i kako “Milorad Dodik, koji je u četvrt stoljeća prešao put od čovjeka kojega su Amerikanci prikazivali kao dašak svježine u regionalnoj politici do vjernog saveznika ruskog predsjednika, ima mnogo kumova”.
“Koliko mu je prijatelja ostalo, uskoro ćemo vidjeti”, stoji u Delu.
Vila u Portorožu
Prema nekim informacijama jedna vila u središtu Portoroža u vlasništvu osoba bliskih Dodiku, da je kupljena preko srbijanskog državljanina Đorđa Đurića za 750 hiljada eura i o bez kredita što je izazvalo sumnje. Đurić je bio na američkoj listi sankcija zbog veza s Igorom Dodikom.
O vili su se raspitivale i neke institucije BiH kako bi se utvrdili navodi medija da se radi o povezanosti s Dodikom.
Portal Necenzurirano.si pisao je kako je vila dvospratnica s bazenom smještena u centru Portoroža, na zemljištu površine oko 1.200 m². Prema procjeni slovenske Geodetske uprave (GURS), vrijednost vile s zemljištem iznosi gotovo 1,2 miliona eura.
Postoje navodi da je Dodikova oligarhija “uspostavila razgranatu mrežu” u Sloveniji, uključujući kupovinu poslovnog prostora u Ljubljani — spominje se prostor od oko 200.000 kvadratnih metara.