Semir Efendić će biti kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu za člana Predsjedništva BiH na Općim izborima koji će se u našoj zemlji održati u oktobru ove godine. Iza ovog poteza stoje formalni, ali i neformalni razlozi koji su izazvali svojevrsni zemljotres na političkoj sceni.
Efendić je tako postao druga osoba čija kandidatura je obznanjena, nakon što je Demokratska fronta za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata kandidovala Slavena Kovačevića.
Ipak, Efendićeva kandidatura, kao takva, je mnogo zanimljivija, a iza nje se krije koloplet različitih interesa, ali i frustracija.
SBiH želi predstaviti samostalnu platformu
Kako klix.ba objavljuje nekoliko članova SBiH-a su nezvanično otkrili proces iza kandidature Efendića, ali i razloge koji su stajali iza takve odluke stranačkih organa.
Prije svega, kako su istakli, originalna ideja da SBiH predstavi svog kandidata za Predsjedništvo BiH data je još prije četiri godine, odnosno prije prethodnih općih izbora. Tada je na vrhu liste bio bivši član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić, a u pripremi za kandidaturu je uplaćeno i 25.000 KM, koliko se plaća prijava kandidata za ovu poziciju.
Kako je Silajdžić 2022. godine odbio biti kandidat te nakon što je još jedna osoba tu poziciju odbila, SBiH je u “sudijskoj nadoknadi” odlučila podržati Željka Komšića.
Ove godine su odlučili postupiti drugačije, a od početka je ideja bila jasna: kandidovati predsjednika stranke Semira Efendića, koji se trenutno nalazi na mjestu načelnika sarajevske Općine Novi Grad.
Osim iznenađenja zbog rane kandidature, potez SBiH-a je bio zanimljiv i u kontekstu saradnje s drugim opozicionim strankama (SDA i DF) u borbi za mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.
Međutim, ta saradnja se morala staviti u kontekst njihovog statusa na političkoj sceni u BiH. Kako su nam i rekli članovi SBiH-a, sasvim je logično da opozicione stranke sarađuju u političkoj borbi protiv vladajućih partija, ali ta saradnja nije prejudicirala dublju kooperaciju kada su u pitanju naredni izbori.
Jednostavnije rečeno, u SBiH-u je rasla frustracija zbog konstantnog povezivanja s drugim strankama, primarno sa SDA, iako, van lokalnih izbora prethodne godine na nivou općina u BiH, nije bilo saradnje između SBiH-a i SDA u prošlosti. Bez obzira na to, njihovo udruženo djelovanje kroz opoziciju na nivou FBiH i u Domu naroda PS BiH bilo je povod da ih se “spaja”, što je izazvalo negativne reakcije unutar same Stranke za BiH. To je bio dio razloga za odluku da na ove izbore, na svim nivoima, izađu sami.
U tom kontekstu, rečeno nam je i da nikada nisu postojali ni formalni, ali ni neformalni razgovori sa SDA o zajedničkom nastupu na narednim izborima, kao ni o zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo BiH.
U SBiH-u su također izrazito nezadovoljni s radom Denisa Bećirovića, aktuelnog člana Predsjedništva BiH i izvjesno ponovnog kandidata Trojke na oktobarskim izborima.
U stranci su mišljenja da Efendić može pobijediti Bećirovića jer “loše predstavlja zemlju”, a pojedini članovi su izrazili ljutnju zbog, kako prenosi klix.ba, “korištenja žrtava genocida u političke svrhe”.
Kao što je to i Efendić rekao u nekoliko medijskih istupa nakon objave kandidature, u SBiH-u smatraju da bi se Predsjedništvo BiH, kao organ, moglo efektivnije koristiti te su zbog toga željeli da istaknu svog kandidata.
Naveli su i da ovo nije “pozicioniranje u pregovorima”, odnosno da će Efendić svoju kandidaturu povući, već da ostaje u utrci sve do izbora.
Na kraju, Efendićeva kandidatura je i pokušaj SBiH-a da se vrati na staze stare slave, kada je na čelu stranke bio Silajdžić, koji je i dao ključno zeleno svjetlo da aktuelni predsjednik prihvati kandidaturu.
Na svom vrhuncu, SBiH je pod Silajdžićem imala veliki broj zastupnika u državnom i federalnom parlamentu i mjesto člana Predsjedništva, ali je onda došlo do ogromnog pada, koji je rezultirao stanjem gdje stranka nije igrala relevantnu ulogu na političkoj sceni u BiH.
Unutar stranke smatraju da pod Efendićevim vodstvom mogu ponovo biti faktor na svim nivoima, a da sve počinje s njegovom kandidaturom, a kako smatraju interno i pobjedom, za člana Predsjedništva BiH.
SDA zvanično bez reakcije, ali se može osjetiti frustracija zbog poteza SBiH
Nakon što je Efendić najavio svoju kandidaturu, sve oči bile su uprte u SDA, čiji predsjednik Bakir Izetbegović je u ranijim istupima najavljivao da je potrebna saradnja više stranaka kako bi se pobijedio kandidat Trojke, koji će izvjesno biti Bećirović.
Formalno, SDA nije reagovala na Efendićevu kandidaturu, a zanimljivo je i da članovi ove stranke ni u svojim medijskim istupima nisu komentarisali ovaj potez.
Ipak, nekoliko članova SDA je nezvanično tkrilo da je interno bilo “mnogo reakcija” na potez SBiH-a, piše klix.ba.
Prije svega, kako nam je rečeno, Efendićeva kandidatura nije došla kao neka vrsta šoka za SDA. Imajući to u vidu, ipak, unutar stranke navode da su stali iza SBiH-a u prošlosti, primarno kroz podršku Efendiću na kandidaturu za načelnika Općine Novi Grad te kroz odabir Džemala Smajića za delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Još jedna česta reakcija unutar članstva SDA bila je i da je kandidatura Efendića svojevrsno sredstvo da SBiH dobije više glasova na državnom i na federalnom nivou, odnosno da “povuče” svoje kolege na ovim listama.
Unutar SDA također smatraju da je izrazito rana najava kandidature bio Efendićev potez da ovu stranku preduhitri i “natjera” da on bude zajednički kandidat, za razliku od prethodne Izetbegovićeve najave da kandidat dolazi iz stranke koju vodi.
Na kraju, članovi SDA u nezvaničnim razgovorima za naš portal kažu da se sve može sumirati riječima da je Efendića “malo ponijelo”, te da neće moći računati na podršku SDA na narednim izborima.
Iako nema zvanične reakcije niti potvrde, ovakvi komentari sugerišu da će SDA imati svog kandidata na narednim izborima, te da će u utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda ići najmanje tri kandidata.
U svakom slučaju, kandidatura Efendića je poprilično rano unutar izborne godine “užarila” političke odnose među strankama sa sjedištem u Sarajevu, te će biti zanimljivo vidjeti kako će se stvari razvijati do oktobra, kada građani BiH izlaze na birališta.