Izjave predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u kojima tvrdi da su muslimani u Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata podržavali Adolfa Hitlera ponovo su izazvale burne reakcije u javnosti i među političkim akterima u zemlji.
Dodik je u jednom od intervjua za medije govorio o historiji Drugog svjetskog rata na prostoru Bosne i Hercegovine, tvrdeći da su bosanski muslimani, kako naziva Bošnjake, bili na strani nacističke Njemačke. U tom kontekstu naveo je i da su „bili uz Hitlera“ i da su, prema njegovom tumačenju, učestvovali u određenim formacijama koje su sarađivale s nacističkim režimom.
Slične tvrdnje Dodik je iznio i u drugim istupima, navodeći da su „i Hitler i Christian Schmidt imali podršku muslimana“, što je izazvalo dodatne polemike i oštre reakcije dijela javnosti i političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Njegove izjave izazvale su kritike političkih stranaka i analitičara, koji smatraju da se radi o pokušaju selektivnog tumačenja historije i stvaranja narativa koji bi Bošnjake predstavio kao historijske saveznike nacističke Njemačke. Prema njihovim ocjenama, takva retorika predstavlja historijski revizionizam i dodatno produbljuje političke i etničke podjele u Bosni i Hercegovini.
Historičari ističu da je historija Drugog svjetskog rata na prostoru bivše Jugoslavije složena i da su pripadnici svih naroda bili uključeni u različite vojne i političke formacije. Ujedno podsjećaju da su mnogi Bošnjaci učestvovali i u antifašističkom partizanskom pokretu koji se borio protiv nacizma i fašizma.
Zbog toga dio javnosti smatra da političari trebaju izbjegavati zapaljive historijske interpretacije i osjetljive teme prepustiti stručnjacima, kako bi se izbjeglo dodatno produbljivanje političkih i društvenih tenzija u Bosni i Hercegovini.

