Nova karta nezaposlenosti u Evropi za 2026. godinu ponovno je stavila Bosnu i Hercegovinu pod povećalo ekonomskih analitičara.
Dok susjedne zemlje i ostatak regije polako sustižu evropske standarde i smanjuju postotke nezaposlenih, BiH ostaje zarobljena u dvoznamenkastim brojkama koje, prema riječima stručnjaka, više ne oslikavaju stvarno stanje na terenu, već duboke strukturne probleme.
Iako službeni podaci pokazuju da se na evidencijama zavoda za zapošljavanje nalazi više od 315.000 osoba, privrednici se suočavaju s nikad većim deficitom radne snage. Ključni problem leži u činjenici da veliki broj građana status nezaposlene osobe koristi isključivo radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu i druge socijalne beneficije, dok zapravo rade u sivoj zoni ili uopće nisu aktivni tražitelji posla.
Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA, ističe kako je nesrazmjer između potražnje i ponude alarmantan.
– Imamo značajne strukturne promjene. Potražnja za radnicima u saobraćaju, turizmu i prerađivačkoj industriji raste, ali domaća radna snaga na to ne može odgovoriti. Uz to, neformalna ekonomija i dalje crpi ogroman dio potencijala koji bi trebao biti u legalnim tokovima, objašnjava Pilav-Velić.
Dok domaća radna snaga odlazi u zemlje Evropske unije ili bira poslove izvan proizvodnog sektora, domaći poslodavci su prisiljeni rješenja tražiti izvan granica BiH. Uvoz radnika iz Azije i udaljenijih regija postao je svakodnevica kako bi se održali osnovni proizvodni procesi.
Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca FBiH, naglašava kako zapošljavanje stranaca nije hir, već pitanje opstanka.
– Poslodavci zapošljavaju strane radnike isključivo onda kada je to nužno za održavanje poslovanja. Teret od 315.000 evidentiranih nezaposlenih je ogroman, ali moramo biti svjesni da su mnogi tu samo zbog privilegija iz područja zdravstva i socijalne zaštite, a ne zato što zaista traže posao, kategoričan je Nenadić.
Analitičari upozoravaju da će bez korjenitih reformi, prvenstveno odvajanja zdravstvenog osiguranja od statusa nezaposlenosti, slika bh. tržišta rada ostati iskrivljena. Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici: ili će stvoriti uvjete koji će zadržati domaće radnike i motivirati ih na rad u realnom sektoru, ili će ostati crna točka na evropskoj karti, s vojskom „fiktivno“ nezaposlenih i gospodarstvom koje ovisi o stranoj radnoj snazi.
Bez boljih radnih uvjeta, većih primanja i reformiranog sustava socijalne zaštite, put prema evropskom prosjeku ostat će samo pusta želja na papiru statističkih agencija.