Politička situacija u Bosni i Hercegovini ponovo je u fokusu međunarodne javnosti. Američki analitičar Max Primorac u analizi objavljenoj za Washington Times upozorio je na, kako navodi, ozbiljne političke i sigurnosne izazove u zemlji, tvrdeći da bi trenutne podjele mogle predstavljati problem za stabilnost južnog krila NATO saveza.
Primorac navodi da je pažnja svijeta trenutno usmjerena na druga velika krizna područja, poput Ukrajine i Irana, dok se u Bosni i Hercegovini, prema njegovoj ocjeni, odvija proces narušavanja političke ravnopravnosti između tri konstitutivna naroda.
U svojoj analizi tvrdi da bošnjački politički predstavnici pokušavaju iskoristiti brojčanu prednost za jačanje centralne vlasti u Sarajevu, što izaziva otpor među Srbima i Hrvatima u BiH.
„Balkan ponovno kuha, a to predstavlja prijetnju za NATO“, navodi Primorac, osvrćući se na političke odnose u zemlji.
Autor analize posebno se osvrnuo na Sarajevo, navodeći da glavni grad Bosne i Hercegovine više nije isti simbol multietničkog suživota kakav je bio tokom Olimpijskih igara 1984. godine.
Pozivajući se na riječi bivšeg sarajevskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića, Primorac navodi tvrdnju da je „Sarajevo postalo isključivo muslimanski grad“.
U tekstu opisuje promjene u društvenom i vjerskom životu Sarajeva, navodeći da su danas vidljivija islamska obilježja te da džamije izgrađene uz pomoć novca iz zemalja Zaljeva imaju značajno mjesto u vizuri grada.
Primorac tvrdi da Sarajevo više nije primjer multireligijskog društva kakvim ga je svijet doživljavao ranije.
U analizi se osvrće i na pitanja stranih utjecaja u Bosni i Hercegovini. Navodi da postoje veze između pojedinih struktura u BiH i Irana, podsjećajući na pomoć koju je Iran pružao tokom rata devedesetih godina.
Također iznosi tvrdnje o radikalnim islamskim grupama i njihovom djelovanju u BiH, kao i o navodnim incidentima koji su posljednjih godina privukli pažnju međunarodne javnosti.
Primorac u tekstu kritizira način funkcioniranja izbornog sistema u Bosni i Hercegovini, tvrdeći da Hrvati nemaju potpunu političku ravnopravnost jer brojniji narod može utjecati na izbor njihovih predstavnika.
Navodi i da bi nastavak takve politike mogao dodatno produbiti nezadovoljstvo među narodima u BiH.
Posebno se osvrće na Stranku demokratske akcije (SDA), koju opisuje kao političku opciju koja zagovara jaču centralizaciju države, dok istovremeno kritizira i druge političke aktere u zemlji.
Primorac smatra da međunarodna zajednica mora obratiti veću pažnju na odnose u Bosni i Hercegovini, upozoravajući da bi dugotrajne političke krize mogle imati posljedice po sigurnost regije.
Na kraju analize poručuje da bi politički lideri u BiH trebali raditi na većoj ravnopravnosti naroda i izbjegavanju poteza koji bi mogli dodatno povećati podjele.
Njegovi navodi izazvali su reakcije zbog oštre retorike i tvrdnji o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini.