U Bihaću je danas održana konstituirajuća sjednica novog saziva Vlade Unsko-sanskog kantona, predvođenog premijerom Ibrahimom Dizdarićem, samo dva dana nakon burnih političkih dešavanja u Skupštini USK i pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa od strane dopredsjedavajućeg Skupštine Mladena Lonića.
Nova Vlada je, dakle, praktično počela s radom iako politička i ustavnopravna dilema nastala tokom procesa promjene vlasti još nije dobila konačan epilog.
Na današnjoj konstituirajućoj sjednici Dizdarić je ministre upoznao s prioritetnim obavezama i principima rada novog saziva izvršne vlasti, nakon čega su ministri preuzeli resore i dobili zaduženja.
Premijer Dizdarić poručio je da je Vlada USK od ovog trenutka počela raditi „u punom kapacitetu“, navodeći da će njen rad biti usmjeren prema interesima građana.
Međutim, cijeli proces promjene vlasti prati spor nastao nakon što je Mladen Lonić, dopredsjedavajući Skupštine USK i jedini zastupnik iz reda srpskog naroda, aktivirao mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Tokom vanredne sjednice Skupštine USK prvo je sa 16 glasova izglasano nepovjerenje Vladi Mustafe Ružnića. Smjenu su podržali zastupnici nove većine koju čine SDA, POMAK, Stranka za BiH i DF, uz podršku jednog zastupnika NES-a.
Problem je nastao prilikom daljnjih imenovanja.
Lonić je osporio imenovanje novih skupštinskih radnih tijela i predsjedavajućeg Skupštine, pozivajući se na povredu vitalnog nacionalnog interesa. Kao razlog je navedeno to što u prijedlogu sastava Komisije za izbor i imenovanja nije bilo predstavnika srpskog naroda.
Prema informacijama koje su nakon sjednice objavili mediji, iz Sekretarijata Skupštine USK tada je ukazano da pokretanje ovog mehanizma prolongira daljnji proces te da se pitanje upućuje prema Ustavnom sudu Federacije BiH, odnosno Vijeću za zaštitu vitalnih interesa.
S druge strane, predstavnici nove parlamentarne većine zauzeli su drugačiji stav, smatrajući da pokretanje vitalnog nacionalnog interesa nije predstavljalo prepreku za nastavak procedure. Skupština je potom imenovala novu Vladu na čelu s Ibrahimom Dizdarićem, koja je danas i formalno počela s radom.
Upravo zbog različitog tumačenja procedure, odluka nadležnih institucija mogla bi biti posebno značajna za rasplet političke situacije u Unsko-sanskom kantonu.
Ustav Federacije BiH među vitalne nacionalne interese ubraja, između ostalog, adekvatnu zastupljenost konstitutivnih naroda u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti, organizaciju organa javne vlasti te jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka.
USK već ima iskustvo sa sličnim ustavnopravnim sporom. Mladen Lonić je 2017. godine, također u ime Kluba zastupnika Srba u Skupštini USK, pokrenuo postupak pred Vijećem za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH. Ustavni sud je tada utvrdio da je odlukama Skupštine USK o imenovanju privremenog Upravnog odbora Univerziteta u Bihaću te izboru rukovodstva i članova skupštinskih radnih tijela bio povrijeđen vitalni nacionalni interes konstitutivnog srpskog naroda.
Današnja situacija nije identična i ishod aktuelnog spora ne može se unaprijed pretpostaviti, ali presedan iz 2017. godine pokazuje da pitanje vitalnog nacionalnog interesa u radu Skupštine USK nije samo političko, već može imati konkretne ustavnopravne posljedice.
Nova Vlada, međutim, nije čekala rasplet spora. Ministri su danas preuzeli resore, a premijer Dizdarić objavio je da izvršna vlast počinje raditi u punom kapacitetu.
Time se sada otvara ključno pitanje: kakve bi posljedice eventualna odluka Ustavnog suda FBiH mogla imati na odluke donesene nakon aktiviranja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa?
Dok nova vlast smatra da je procedura provedena i nastavlja s radom, konačan odgovor na ustavnopravni dio spora tek se očekuje.

