Američko udruženje za srce pozvalo je na dodatni oprez dok temperature rastu…
Kako ljetne vrućine postaju sve intenzivnije širom Sjedinjenih Američkih Država, Američko udruženje za srce upozorava da visoke temperature ne izazivaju samo nelagodu, one mogu ozbiljno opteretiti srce i povećati rizik od komplikacija opasnih po život.
Iako tragične posljedice velikih katastrofa poput uragana i tornada često privlače najveću pažnju medija, ekstremne vrućine su zapravo vodeći vremenski uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama, prema podacima američke Nacionalne meteorološke službe.
„Vrućina tjera srce da radi intenzivnije“, rekao je dr. Manesh R. Patel, predsjednik-volonter Američkog udruženja za srce te šef Odjela za kardiologiju i potpredsjednik za kardiovaskularne usluge u Duke Healthu u Durhamu, Sjeverna Karolina.
„Kada se tijelo pokušava rashladiti, broj otkucaja srca raste, a krvni sudovi se šire. Kod osoba sa srčanim bolestima, ali čak i kod onih koje su inače zdrave, to dodatno opterećenje može vrlo brzo postati opasno“, upozorio je Patel.
Zašto su vrućine teške za srce?
Kada temperature rastu, tijelo se znojenjem pokušava rashladiti, što može dovesti do gubitka tečnosti i dehidracije. Istovremeno, srce mora pumpati više krvi kako bi pomoglo regulaciji tjelesne temperature.
Kombinacija ovih promjena može predstavljati značajno opterećenje za kardiovaskularni sistem.
Kako se zaštititi tokom ekstremnih vrućina?
Američko udruženje za srce preporučuje nekoliko jednostavnih, ali važnih mjera:
Izbjegavajte najtopliji dio dana: Ograničite aktivnosti na otvorenom između 12 i 15 sati, kada su temperature obično najviše.
Odgovarajuće se obucite: Birajte laganu odjeću svijetlih boja, nosite šešir i sunčane naočale te koristite kremu za zaštitu od sunca.
Unosite dovoljno tečnosti: Pijte vodu prije, tokom i nakon boravka na otvorenom. Izbjegavajte alkohol i napitke s kofeinom, koji mogu doprinijeti dehidraciji.
Pravite pauze: Odmarajte se u hladu ili klimatizovanom prostoru kako biste tijelu omogućili da se oporavi.
Važno je poznavati znakove upozorenja jer pravovremeno prepoznavanje simptoma može spasiti život.
Simptomi iscrpljenosti zbog vrućine mogu uključivati: glavobolju, hladnu, blijedu i ljepljivu kožu, ubrzan, ali slab puls, vrtoglavicu ili nesvjesticu, slabost ili grčeve u mišićima, mučninu ili povraćanje.
Ako osjetite neki od ovih simptoma, potrebno je odmah smanjiti fizičku aktivnost i premjestiti se na hladnije mjesto. Tijelo treba što prije rashladiti, primjerice polijevanjem hladnom vodom, te nadoknaditi izgubljenu tečnost. U nekim slučajevima potrebno je potražiti medicinsku pomoć.
Toplotni udar je hitno medicinsko stanje
Odmah pozovite hitnu pomoć ako primijetite: tjelesnu temperaturu iznad 39,4°C, vruću i crvenu, suhu ili vlažnu kožu, ubrzan i snažan puls, zbunjenost, glavobolju ili gubitak svijesti i mučninu.
Fizička aktivnost ostaje ključna za zdravlje srca čak i tokom ljetnih mjeseci. Hodanje, plivanje, vožnja bicikla, rolanje ili igranje nogometa predstavljaju dobre načine za održavanje aktivnosti. Čak se i rad u vrtu, guranje dječijih kolica ili šetnja psa računaju kao fizička aktivnost.
Međutim, tokom velikih ljetnih vrućina preporučuje se vježbanje u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada su temperature niže. Druga mogućnost je premjestiti trening u klimatizovane zatvorene prostore, poput teretana ili sportskih centara.
(Vijesti.ba)