Brojač na instrument tabli postao je jedan od najnepouzdanijih dijelova vozila, on ne pokazuje nužno koliko je automobil prešao, već koliko prodavač želi da vjerujete da je prešao.
Vraćanje kilometraže postalo je svojevrsni “nacionalni sport” jer direktno podiže cijenu vozila za hiljade eura, dok kupcu ostavlja tempiranu bombu pod haubom, prenosi Auto Klub.
Kupiti automobil koji na satu ima 150.000, a u stvarnosti 350.000 kilometara, ne znači samo da ste ga preplatili.
To znači da kupujete vozilo kojem su životni vijek turbine, dizni, DPF filtera i kvačila možda već dobrim dijelom iskorišteni.
Ovo su stvari koje trebate obaviti kako biste prepoznali “našminkani leš” prije nego što izvadite novčanik.
1. Unutrašnjost: Detalji koje je najteže sakriti
Preprodavači često kažu: “Auto ne vozi unutrašnjost, nego motor”.
To je prva zabluda. Unutrašnjost je dobar pokazatelj korištenja automobila, odnosno broja ulazaka i izlazaka iz vozila i vremena provedenog za volanom.
Lijeva strana vozačevog sjedišta: Ovo je jedna od tačaka koju vrijedi pažljivo pregledati. Ako je spužva na bočnom osloncu sjedišta potpuno ulegnuta ili je tkanina odnosno koža probijena, automobil je vjerovatno intenzivno korišten.
Ako vidite da je sjedište “previše novo” u odnosu na ostatak automobila, moguće je da je presvučeno ili zamijenjeno polovnim sjedištem.
Krug volana i tekstura: Moderni volani uglavnom su presvučeni tankim slojem kože ili drugog materijala. Na 150.000 kilometara volan može pokazivati određene znakove trošenja, ali ne bi trebao biti potpuno izlizan.
Posebno obratite pažnju na šavove. Ako su prljavi ili masni, to može biti posljedica uobičajenog korištenja. Ako su neprirodno čisti i oštri na starijem automobilu, moguće je da je volan nedavno presvučen.
Prekidači podizača stakala: Pogledajte prekidač koji vozač najčešće koristi. Ako je boja na rubovima oguljena i vidi se plastika ispod, to može ukazivati na intenzivnu upotrebu. Isto vrijedi i za prekidač za paljenje svjetala.
2. Mehanički tragovi: Gdje se krije istina?
Iskusan mehaničar odmah će pogledati dijelove koji se ne mijenjaju često, a koji mogu pokazati koliko je automobil korišten.
Stanje hladnjaka: Pogledajte prednji hladnjak kroz rešetku branika. Ako je pun tragova udaraca kamenčića i „saće“ je na donjem dijelu potpuno iskrivljeno, to može ukazivati na mnogo vremena provedenog na autocesti pri većim brzinama. Takvo trošenje nije karakteristično za automobil koji je uglavnom vozio kratke gradske relacije, ali samo po sebi nije dokaz o stvarnoj kilometraži.
Papučice i odmorište za nogu: Gumene obloge na papučicama kočnice i kvačila relativno su jeftine za zamjenu i preprodavači ih često mijenjaju. Međutim, plastično odmorište za lijevu nogu rjeđe se mijenja. Ako je izgrebano i istrošeno, može ukazivati na intenzivno korištenje automobila.
Kočioni diskovi: Na automobilu koji navodno ima 50.000 kilometara diskovi ne moraju biti potpuno novi jer njihovo trošenje zavisi od načina vožnje, ali veliki rub na disku može biti znak većeg trošenja. S druge strane, potpuno novi diskovi na automobilu s malom kilometražom mogu biti razlog da pitate zašto su tako rano zamijenjeni.
3. Dokumentacija: Papir trpi sve, ali ne i nelogičnost
Servisna knjiga može biti koristan izvor informacija, ali sama po sebi nije garancija da je kilometraža stvarna. Zato treba provjeriti da li se podaci iz dokumentacije međusobno podudaraju.
Isti rukopis i ista hemijska olovka: Ako vidite da je pet različitih servisa tokom pet godina upisano istim rukopisom i istom bojom hemijske olovke, servisna knjiga može biti popunjena naknadno.
Intervali zamjene ulja: Provjerite datume i kilometražu. Ako je automobil u prve tri godine prelazio 40.000 kilometara godišnje, što može biti uobičajeno kod vozila koja su korištena za poslovne potrebe ili u okviru lizinga u inozemstvu, a zatim odjednom u naredne tri godine prelazi samo 5.000 kilometara godišnje, takva promjena zahtijeva dodatnu provjeru.
Naljepnice ispod haube: Preprodavači ponekad zaborave ukloniti staru naljepnicu o zamjeni ulja ili zupčastog remena koja se nalazi na motoru ili vratima vozača. Uporedite kilometražu s naljepnice s onom na brojaču.
4. Digitalni tragovi: Brojevi koji mogu otkriti više od brojača
Danas se podaci o kilometraži ne čuvaju samo u instrument tabli. Određene informacije mogu ostati zapisane i u drugim elektronskim modulima automobila.
Radni sati motora: Mnogi moderni automobili bilježe radne sate motora ili druge podatke o korištenju. Ako automobil ima 150.000 kilometara, a zabilježeno je 8.000 radnih sati, prosječna brzina bila bi manja od 20 kilometara na sat.
Takav podatak ne dokazuje sam po sebi vraćenu kilometražu, ali je razlog za detaljniju provjeru.
DPF filter i regeneracije: Dijagnostika kod pojedinih vozila može pokazati podatke o stanju DPF filtera, broju regeneracija i količini pepela.
Međutim, stanje filtera zavisi od vrste motora, načina vožnje i održavanja, pa se ne može samo na osnovu njega zaključiti da je kilometraža vraćena.
Historija grešaka: Dijagnostika ponekad može pokazati stare greške i podatke zabilježene u trenutku kada se kvar dogodio. Ako se, naprimjer, greška pojavila kada je automobil imao znatno veću kilometražu od one koja je trenutno prikazana na instrument tabli, to može biti važan trag.
5. VIN provjera: Vaš najjači alat
Prije nego što uopšte sjednete u automobil i krenete na put da ga pogledate, tražite broj šasije (VIN). Online servisi za provjeru historije vozila, poput CarVerticala i sličnih servisa, mogu pomoći u otkrivanju podataka koji nisu vidljivi na prvi pogled.
Ovi servisi mogu povući podatke iz različitih izvora, uključujući:
Policijske zapisnike: Mogu pokazati da li je automobil bio prijavljen kao oštećen ili učestvovao u saobraćajnoj nezgodi
Baze tehničkih pregleda u inozemstvu: U nekim slučajevima moguće je vidjeti s koliko je kilometara automobil prošao tehnički pregled, naprimjer u Italiji ili Njemačkoj
Oglase: Sistem ponekad pronađe stari oglas iz druge zemlje u kojem se isti automobil prodavao s većom kilometražom, dok se danas u regiji nudi s manjim brojem kilometara
6. Psihologija prodavača
Ponašanje prodavača također može biti važan signal, iako samo po sebi nije dokaz da je automobil problematičan.
Inzistiranje na provjeri: Ako prodavač kaže: „Možeš provjeriti gdje god hoćeš, ali nemam vremena da vozimo auto u ovlašteni servis“, to je razlog za oprez. Ozbiljan kupac bi trebao imati mogućnost da automobil pregleda stručna osoba prije kupovine.
Hitna prodaja: Priče o odlasku u inozemstvo, hitnoj kupovini drugog automobila ili problemima u porodici mogu stvoriti pritisak na kupca da brzo donese odluku i postavi manje pitanja. Ne dozvolite da vas takav pritisak spriječi u detaljnoj provjeri vozila.
Šta napraviti prije kupovine?
Kupovina polovnog automobila je proces eliminacije. Vaš cilj nije pronaći savršen automobil, već na vrijeme otkriti moguće probleme i nelogičnosti.
Ako primijetite neslaganje između stanja unutrašnjosti i prikazane kilometraže ili ako prodavač odbija dati broj šasije, dobro razmislite prije nego što nastavite s kupovinom.
Na tržištu postoji dovoljno automobila da ne morate riskirati teško zarađeni novac zbog sumnjive historije jednog vozila.
Ulaganje u stručni pregled i provjeru historije vozila može biti zanemariv trošak u poređenju s popravkom turbine, dizni ili motora čija je stvarna kilometraža znatno veća od one prikazane na instrument tabli.
(Vijesti.ba)