Ažurirano:
Produženje očekivanog životnog vijeka djelimično je rezultat poboljšane ishrane, ali pitanje koje se namirnice povezuju s najdužim i najzdravijim životom u starosti i dalje je predmet naučnih istraživanja.
Naučnici još pokušavaju pronaći odgovor, prenosi ScienceAlert.
Kod mlađih dobnih grupa određeni načini ishrane povezuju se s dužim životom, posebno oni koji se temelje na cjelovitim namirnicama biljnog porijekla i zdravim mastima.
Međutim, kada je riječ o konzumaciji mesa, situacija je složenija i postoje određene specifičnosti.
Studija provedena u Kini donijela je nova saznanja u ovoj oblasti. Istraživači su, analizirajući podatke više od 5.000 osoba starijih od 80 godina, utvrdili da su žene koje jedu meso imale veću vjerovatnoću da dožive 100. godinu života od vegetarijanki.
Kada su podaci analizirani prema spolu, kod muškaraca nije utvrđena značajna povezanost između dugovječnosti i vegetarijanske ishrane.
Ipak, prije nego što se ovi rezultati protumače kao dokaz da je meso neophodno za dug život, važno je obratiti pažnju na detalje istraživanja.
Manju vjerovatnoću da dožive stotu u odnosu na osobe koje jedu meso imale su samo vegetarijanke čija je tjelesna težina bila ispod normalne.
„Svakodnevna konzumacija mesa bila je povezana s 44 posto većom vjerovatnoćom doživljavanja stote godine u poređenju s vegetarijanskom ishranom među osobama s tjelesnom težinom ispod normale. Takva povezanost nije zabilježena kod osoba s normalnom ili prekomjernom tjelesnom težinom“, zaključili su autori studije.
Štaviše, vegetarijanke koje su konzumirale ribu, mliječne proizvode ili jaja imale su jednake izglede da dožive stotu kao i žene koje jedu meso.
Ovi rezultati ukazuju na to da starije žene koje unose dovoljno kalorija i esencijalnih hranjivih materija mogu imati veće izglede da dožive 100. godinu.
Nalazi su u skladu s novijim istraživanjima koja ukazuju na važnost očuvanja mišićne mase, između ostalog i odgovarajućim unosom proteina, za zdravo starenje.
Šta su pokazali podaci iz Kine?
Podaci potiču iz jedne od najvećih svjetskih studija o starijim osobama, kineskog longitudinalnog istraživanja o zdravoj dugovječnosti (CLHLS).
Istraživači sa Univerziteta Fudan, Kineskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti te Univerziteta Shanghai Jiao Tong uporedili su podatke 1.459 osoba starijih od 100 godina s podacima 3.744 osobe u dobi od 80 do 99 godina.
Tim je utvrdio da indeks tjelesne mase (ITM) djelimično objašnjava povezanost između vegetarijanske ishrane i manje vjerovatnoće dostizanja duboke starosti.
Budući da starije osobe češće imaju prenisku tjelesnu težinu, autori smatraju da je potrebno dodatno istražiti ulogu ITM-a u dugovječnosti.
Primjer za to je takozvani „paradoks pretilosti“, pojava u kojoj se veća tjelesna težina kod starijih osoba povezuje s povoljnijim zdravstvenim ishodima. To je suprotno obrascima koji se često bilježe kod mlađih ljudi.
Ipak, istraživanje provedeno u Kini može pokazati samo povezanost između određenih faktora, ali ne i dokazati da jedan faktor direktno uzrokuje drugi. Na rezultate su mogli utjecati i drugi elementi.
Naprimjer, studija nije uzela u obzir promjene prehrambenih navika tokom vremena. Istraživači su se oslanjali na podatke o tome šta su učesnici jeli u starijoj dobi, a na njihov izbor hrane mogla je utjecati i sposobnost žvakanja određenih namirnica.
Ishrana i druge navike važne za dug život
Prethodna istraživanja također ukazuju na to da životne navike, uključujući ishranu, mogu imati važnu ulogu u tome zašto neki ljudi dožive stotu.
Prema pojedinim procjenama, zdrave navike poput kvalitetnog sna, fizičke aktivnosti i pravilne ishrane mogu objasniti oko 70 posto vjerovatnoće da osoba doživi 90. godinu života.
Moguće je da starije osobe imaju drugačije prehrambene potrebe, ali mnoga istraživanja o vegetarijanskoj ishrani i dalje su usmjerena na mlađe populacije.
Jedna studija koja je obuhvatila više od 65.000 ljudi različite dobi pokazala je da vegetarijanci mogu imati veći rizik od prijeloma, što se vjerovatno djelimično može povezati s manjim unosom kalcija i proteina.
Ipak, ni ovo pitanje nije u potpunosti razjašnjeno. U preglednom radu istraživača sa Univerziteta Wisconsin-Madison iz 2026. godine izneseno je drugačije stanovište, prema kojem manji unos proteina može doprinijeti zdravijem starenju kod različitih organizama.
Jedno od mogućih objašnjenja jeste da ishrana bogata proteinima može održavati ćelije u stanju stalnog rasta. Ipak, pitanje optimalnog unosa proteina u starijoj dobi i dalje je predmet naučne rasprave.
Ishrana je izuzetno složeno područje istraživanja, a na zdravstvene ishode utječu brojni društveni, okolišni i individualni faktori.
Najbolji izbor namirnica za dug život vjerovatno podrazumijeva raznovrsnu i uravnoteženu ishranu, prilagođenu potrebama svake osobe.
Vegetarijanska ishrana, prehrana zasnovana na namirnicama biljnog porijekla i ishrana s manjim udjelom mesa povezuju se sa smanjenim rizikom od određenih zdravstvenih problema, uključujući bolesti srca, moždani udar, dijabetes tipa 2 i pretilost.
Ipak, nije svaka vrsta mesa jednako povezana s negativnim zdravstvenim ishodima, a važnu ulogu može imati i količina koja se konzumira.
Prerađeno i crveno meso često se povezuju s lošijim zdravstvenim ishodima i kraćim životnim vijekom, zbog čega se uglavnom preporučuje njihova umjerena konzumacija.
„Naši nalazi ističu važnost uravnotežene ishrane koja uključuje namirnice i životinjskog i biljnog porijekla za zdravu dugovječnost“, naveli su istraživači.
Dodali su da su potrebna dodatna istraživanja usmjerena na osobe u dubokoj starosti kako bi se mogle izraditi odgovarajuće prehrambene smjernice.
Studija je objavljena u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.
(Vijesti.ba)