Relativno povoljni vremenski uvjeti tokom zime omogućili su nastavak priliva migranata u BiH, čiji broj raste i tokom januara. Tokom prošle godine u BiH je registrirano oko 34.000 migranata, pokazuju podaci Službe za poslove sa strancima.
– Trenutno u sva četiri privremena prihvatna centra imamo oko 3.300 migranata, a ukupni kapacitet je 4.500 mjesta. Trenutno je PPC Lipa potpuno popunjen, dok su ostala tri na oko 50 posto kapaciteta. U Lipi imamo 1.489, u Borićima 360, Blažuju 1.110, a u Ušivku 418 osoba – kazao je za “Avaz” direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa.
Svako novo krizno žarište, a posebno ratovi, pokreću nove migracijske valove.
– Trenutno najveći rast broj migranata imamo iz Sirije, čiji državljani čine više od 50 posto ukupne populacije u svim kampovima. Situacija na Bliskom istoku je novijeg datuma, trenutno ne utiče na situaciju u BIH, ali ne znači da se u narednom periodu to neće promijeniti – dodaje Laketa.
“Posao” domaćih krijumčara, u posljednje vrijeme preuzimaju i sami migranti pa, organizirani u grupe, kroz BiH i Srbiju prebacuju ostale naplaćujući takve usluge. Laketa je dugo u sigurnosnom sektoru BiH i smatra da bi sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalnu stražu – FRONTEX bio od velikog značaja za BiH.
– Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, odobrilo je tim za pregovore i to je u toku. Nadam se da će to u narednom periodu biti realizovano i da će FRONTEX pomoći Graničnoj policiji BiH u zaštiti državne granice u svakom pogledu, ne samo kad je u pitanju migrantska kriza, već i razna krivična djela i prekršaji iz nadležnosti države BiH, odnosno GPBIH. Služba za poslove sa strancima ima člana u timu za pregovore i kad smo mi u pitanju, nama je bitna primjena sporazuma o read misiji. Počeli smo primjenjivati te sporazume sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, ali imamo problema, pogotovo kad je u pitanju sporazum o skraćenom postupku vraćanja migranata koji uđu iz Srbije ili Crne Gore. Taj broj se povećao, saradnja je unaprijeđena, ali može i mora biti bolja. Sa Hrvatskom imamo bolju realizaciju, jer Hrvatska je dio EU i već smo dobili pozitivne reakcije iz Evropske komisije da je BiH počela da u punom kapacitetu primjenjuje ove sporazume – ističe Laketa.
Pojednostavljeno, sporazumom o read misiji je regulirano da, u svim slučajevima u kojima se dokaže da je osoba iz BiH nelegalno ušla u Hrvatsku, BiH ima obavezu da je prihvati nazad, a na isti način i ilegalni migranti trebaju iz BiH biti vraćeni u Srbiju ili Crnu Goru.
– U zadnje vrijeme smo to intenzivirali. Svi migranti koji dođu u naše kampove, tokom obavljanja razgovora registrujemo odakle su došli. Ako imamo neke dokaze o njihovoj registraciji u Srbiji ili Crnoj Gori, to nam je dokaz da su oni, po tom sporazumu, dužni da ih prihvate. To može da bude u skraćenom ili redovnom postupku, ali to je njihova obaveza – pojašnjava Laketa.
Graničnoj policiji BiH nedostaje više od 600 graničnih policajaca, podaci su objavljeni u oktobru prošle godine. Ovaj problem, kaže Laketa, ne može se riješiti preko noći, ali je uvjeren da mu direktor GP BiH Mirko Kuprešaković ozbiljno pristupa.
– Dugo godina je stvaran vakuum u prijemu graničnih policajaca, u tim godinama dosta njih je otišlo u penziju. Sad se to intenzivira i mislim da će biti riješeno. I zato je dobro da se završi sporazum sa FRONTEX-om jer FRONTEX će pomoći i u smislu ljudi, i tehnike u nadzoru državne granice. GPBiH ima kapacitet za kontrolu granice na samim graničnim prelazima, ali ima problem u nedostatku ljudstva u nadzoru granice. Mislim da će popuniti kapacitete, odnosno da će se napraviti veliki pomak – ističe Laketa.
Naglašava značaj podrške Ministarstva sigurnosti BiH, ali i međunarodnih organizacija, prvenstveno IOM-a i Evropske komisije koja u okviru posebnog projekta finansijski podržava rad Službe zbog čega kadrovski problemi nisu izraženi. Izuzetno važnom smatra saradnju Službe za poslove sa strancima BiH, Granične policije BiH, SIPA-e, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, entitetskih i kantonalnih MUP-ova, s kojima je u proteklom periodu realizirano niz operativnih akcija.
– Veliki broj migranata smo odvratili od ulaska u BiH. Pogotovo treba istaći akcije koje su rađene u USK i KS, gdje je nosilac akcije, po nalogu Tužilaštva BiH, bila SIPA. Određen broj migranata smješten je u naš Imigracioni centar i oni čekaju deportaciju u zemlje porijekla – kaže Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Foto: Avaz