Novo istraživanje BOKU univerziteta u Beču pokazuje da odgovor ne leži u stalnom povećanju potrošnje, već u tome kako se raspoloživa sredstva koriste za poboljšanje kvaliteta života.
Ekonomski rast često se smatra jednim od glavnih pokazatelja društvenog napretka. Međutim, veća proizvodnja i potrošnja ne znače nužno i bolji život. Mnogo je važnije koliko se ulaže u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, kakav je kvalitet zraka i koliko su izražene društvene nejednakosti.
Do ovih zaključaka došli su istraživači BOKU univerziteta analizirajući podatke iz različitih zemalja. Istraživanje je provedeno u okviru interdisciplinarnog projekta REMASS, koji finansira Austrijski naučni fond (FWF) kroz program Emerging Fields, namijenjen podršci inovativnim naučnim istraživanjima.
Kvalitet života ne mjeri se samo ekonomskim rastom
Za poređenje kvaliteta života u različitim zemljama istraživači su koristili pokazatelj „Years of Good Life“ (YoGL), odnosno godine dobrog života. Ovaj pokazatelj, koji su razvili Institut za demografiju Austrijske akademije nauka i Međunarodni institut za primijenjenu sistemsku analizu (IIASA), mjeri koliko godina života ljudi u prosjeku mogu očekivati provesti iznad granice apsolutnog siromaštva, dobrog zdravlja i uz zadovoljstvo vlastitim životom.
Rezultati pokazuju da ekonomski rast može značajno poboljšati kvalitet života u siromašnijim zemljama. Međutim, što je životni standard viši, njegov dodatni učinak postaje manji. Veći prihodi i veća potrošnja zato ne donose automatski i proporcionalno bolje životne uslove.
U zemljama u kojima ljudi već žive dugo i uglavnom su dobrog zdravlja i zadovoljni svojim životom, bruto domaći proizvod po stanovniku postaje manje važan za kvalitet života. Veći značaj tada imaju obrazovanje i kvalitet zraka.
Čist zrak, zdravstvo i obrazovanje kao ključni faktori
Istraživanje pokazuje da su visoki pokazatelji kvaliteta života povezani i s većim ulaganjima u zdravstvenu zaštitu, manjim društvenim nejednakostima te manjom izloženošću sitnim česticama PM2.5, koje predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje.
Posebno dobri rezultati zabilježeni su u zemljama sa srednjim nivoom potrošnje prirodnih resursa i emisija. To pokazuje da visok kvalitet života nije nužno povezan s neograničenom materijalnom potrošnjom.
Nalazi istraživača BOKU univerziteta ukazuju i na to da efikasnije korištenje prirodnih resursa, iako važno, samo po sebi nije dovoljno za rješavanje ekoloških problema. Jednako je važno kako se ti resursi raspoređuju i koriste te koliko doprinose poboljšanju životnih uslova stanovništva.
Održivi razvoj koji donosi korist ljudima
Prema istraživačima, održiv razvoj zahtijeva uslove u kojima svi imaju pristup kvalitetnom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i zdravoj životnoj sredini. Važno je i smanjivati društvene nejednakosti kako bi koristi ekonomskog razvoja osjetio što veći broj ljudi.
Osnovna poruka je da se uspjeh jednog društva ne može mjeriti samo visinom prihoda, obimom proizvodnje i potrošnje. Važno je i koliko dugo i kvalitetno ljudi žive, kakvo im je zdravlje i u kakvoj životnoj sredini odrastaju i rade.
Bolji život za sve ne mora, dakle, značiti i neprestano povećanje potrošnje.
Ključno je raspoložive resurse koristiti tako da što više doprinose kvalitetu života, uz očuvanje prirodnih uslova za buduće generacije.
(Vijestiba)