Uz pretrpanost obavezama i užurbanu svakodnevnicu, odlazak u krevet oko ponoći ili kasnije je navika koju mnogi smatraju bezopasnom.
Kako bismo uopšte nešto uradili da smo ranije zaspali?
A imamo toliko toga da uradimo tokom dana da nam je žao što rano legnemo i „protratimo“ slobodne večernje sate na spavanje.
Kada redovno kasno idemo na spavanje, tijelo se prilagođava, ali ne bez posljedica. Kumulativni efekat ostajanja do kasno može se manifestovati na različite načine – od umora i lošeg raspoloženja do drugih zdravstvenih problema.
Ako ste među onima koji rijetko legnu na spavanje prije ponoći, vrijeme je da saznate kako to utiče na vaše tijelo. Možda ćete poslije ovoga dvaput razmisliti prije nego što ponovo ostanete budni do sitnih sati.
Hronični umor i smanjena produktivnost
Kasni odlazak u krevet često znači kraći san, a nedostatak sna direktno utiče na nivo energije i sposobnost koncentracije.
Možda ćete primjetiti da vam je teže da se probudite ujutru, da se osjećate usporeno i da imate poteškoća da se fokusirate tokom dana. Mozak jednostavno nema dovoljno vremena za regeneraciju, što može dovesti do problema sa pamćenjem i kreativnim razmišljanjem.
Hormonska neravnoteža i povećanje tjelesne težine
Spavanje ima ključnu ulogu u regulisanju hormona, uključujući one koji kontrolišu glad i metabolizam.
Kasni odlazak u krevet može poremetiti lučenje leptina i grelina, hormona koji regulišu osjećaj sitosti i gladi, što može dovesti do povećanog apetita i prejedanja.
Ljudi koji nedovoljno spavaju češće posežu za visokokaloričnom i nezdravom hranom, što dugoročno može izazvati povećanje kilograma.
Povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti
Nedostatak sna je povezan sa povećanim rizikom od visokog krvnog pritiska, srčanih bolesti i moždanog udara.
Kada se tijelo ne odmara dovoljno, dolazi do povećanja nivoa stresa, što može rezultirati povećanjem krvnog pritiska i zapaljenskim procesima u tijelu.
Istraživanja pokazuju da ljudi koji redovno idu kasno u krevet imaju veće šanse da razviju hipertenziju i probleme sa cirkulacijom.
Pored toga, nedostatak sna negativno utiče na nivo šećera u krvi, povećavajući rizik od dijabetesa tipa 2.
Oslabljen imuni sistem
Tokom sna, tijelo se obnavlja i proizvodi važne imune ćelije koje pomažu u borbi protiv infekcija. Ako redovno idete kasno u krevet, vaš imunološki sistem postaje slabiji, što vas čini podložnijim prehladama, gripu i drugim bolestima, piše B92..
Nedostatak sna takođe usporava oporavak od bolesti i povreda, jer tijelo nema dovoljno vremena da regeneriše tkivo.
Problemi sa raspoloženjem
Spavanje i mentalno zdravlje su usko povezani, a ostajanje do kasno može povećati rizik od anksioznosti i stresa.
Kada ne spavate dovoljno, vaš mozak proizvodi više hormona stresa, poput kortizola, što može dovesti do osjećaja anksioznosti i razdražljivosti.
Dugoročno, hronična deprivacija sna može negativno uticati na sposobnost donošenja odluka i emocionalnu kontrolu.
Prerano starenje kože
San je vrijeme kada se koža obnavlja i proizvodi kolagen, ključni protein za elastičnost i mladalački izgled. Ljudi koji nedovoljno spavaju često primjećuju tamne krugove ispod očiju, beživotnu kožu i preuranjene bore.
Nedostatak sna povećava nivoe kortizola, hormona stresa, koji može razgraditi kolagen i smanjiti prirodnu sposobnost kože da zadrži vlagu. Ako želite blistavu i zdravu kožu, rano odlazak u krevet može biti vaš najbolji saveznik.
(Vijesti.ba)