Unsko-sanski kanton je u ponedjeljak (10. augusta) dobio novu vladu, svoju četvrtu od izbora 2022. godine. Ono što je karakteristično za ovu vladu jeste da je formirana samo nekih 50 dana prije Općih izbora.
Prva formirana vlada u Unsko-sanskom kantonu nakon izbora 2022. godine sastojala se od većine zastupnika iz NES-a, SDA, DF i Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Ova vlada je formirana u martu i neobična je bila po tome što su u koaliciji se našle dvije najjače stranke u ovom kantonu NES i SDA, ali se nadalo da će ovaj sastav garantovati i stabilnost. Premijer je bio Mustafa Ružnić iz NES-a.
Ipak, do preokreta je došlo u decembru 2023. godine kada su novu vladu formirali SDA, SDP, Pomak i Narod i pravda. Novi premijer je postao SDA-ov Nijaz Hušić.
Treća vlada je formirana 23. septembra 2025. godine i novu većinu su činili NES, SDP, DF, Narod i pravda i Stranka za BiH. Za premijera ove vlade ponovo je imenovan Mustafa Ružnić.
Treći preokret se desio u ponedjeljak 10. augusta 2026. godine kada je srušena treća vlada i formirana vlada koju su podržali zastupnici SDA, Pomak-a, DF-a, Stranke za BiH i jedan zastupnik koji je napustio NES, piše klix.ba.
Dakle, prva vlada u USK-a je trajala 265 dana, druga 658, a treća 321. dan. Do izbor je ostalo 54 dana, a ova četvrta vlada će sigurno trajati u tehničkom mandatu i par mjeseci nakon izbora dok se ne formiraju parlamenti i okupi nova parlamentarna većina.
Jasno je da ovako česte promjene ne doprinose funkcionalnosti kantona, povjerenju građana u vlast, ali i izigravanje je smisla demokratije. Također, pokazatelj je da su političke stranke koje i osvoje najveće povjerenje građana spremne da u svakom trenutku “zakolju bika zbog kile mesa”. Formiranje nove većine 54 dana pred izbore teško da će značiti puno bilo kome osim novoimenovanim ministrima, piše klix.ba.
Dok političari iz svih stranaka koje su činile vlast u posljednjih četiri godine svaku promjenu vlasti predstavljaju kao vrhunac brige za građane, činjenica je da je u Unsko-sanskom kantonu sve manje stanovnika, a da su školske klupe prazne. Možda političari svoju savjest i mogu umiriti demagoškim nastupima, ali činjenica je iza njih bez obzira na političku partiju ostaje Krajina sa malim brojem stanovnika koji umjesto ka Bihaću ili Cazinu svoju budućnost kada razmišljaju o budućnosti moraju gledati u pravcu Beča ili Ljubljane.
Na kraju, predstojeći izbori će predstavljati i pravi izazov za građane jer kako ocijeniti ko je bolji ili gori u vladanju kada su gotovo svi bili u vlasti u svim mogućim kombinacijama.