Međutim, ovi podaci ne pružaju potpunu sliku. Za većinu zaposlenih nije važan samo apsolutni iznos penzije već i to koliki dio ranijih primanja mogu zadržati nakon odlaska u penziju, odnosno mogu li očuvati svoju kupovnu moć.
Na ovu razliku ukazuje i mapa koju je u subotu objavio portal Toute l'Europe.
Mapa prikazuje stopu zamjene prihoda u državama Evropske unije. Riječ je o procentu ranijih primanja koji osoba zadržava nakon odlaska u penziju.
Na vrhu liste nalazi se Holandija, sa stopom zamjene od 96 posto. Drugi je Portugal sa 92,7 posto, a slijedi Grčka sa 88,5 posto. Luksemburg je odmah iza njih, sa stopom od 87,7 posto.
To znači da penzioneri u Luksemburgu nakon odlaska u penziju u prosjeku imaju 12,3 posto niža primanja nego tokom radnog vijeka.
Iako je ovaj rezultat i dalje veoma povoljan u evropskim okvirima, pojedine zemlje bilježe znatno lošije pokazatelje. Najniža stopa zabilježena je u Litvaniji, gdje iznosi 28,2 posto. Slijede Irska sa 33,7 posto i Estonija sa 37,8 posto.
U Francuskoj stopa zamjene iznosi 70 posto, u Belgiji 61,1 posto, a u Njemačkoj 55,3 posto.
Penzioneri u Luksemburgu često imaju veća primanja od zaposlenih
Kada se posmatraju ukupna primanja, penzioneri u Luksemburgu zapravo imaju najpovoljniji položaj u Evropskoj uniji.
Ipak, važno je naglasiti da stopa zamjene prihoda pruža samo djelimičnu sliku finansijskog položaja penzionera. Ovaj pokazatelj ne obuhvata dodatne izvore prihoda, poput zarade od ulaganja, prihoda od iznajmljivanja nekretnina ili rada s nepunim radnim vremenom.
Upravo zbog toga Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prati i ukupna primanja osoba starijih od 65 godina.
Prema ovom pokazatelju, razlike u prihodima među državama Evropske unije nešto su manje. U Francuskoj osobe starije od 65 godina u prosjeku ostvaruju primanja u visini od 94,3 posto prosjeka ukupnog stanovništva. Slični podaci zabilježeni su u Italiji (98,8 posto), Portugalu (97,1 posto) i Španiji (96,7 posto).
Baltičke zemlje bilježe slabije rezultate. U Estoniji i Litvaniji primanja osoba starijih od 65 godina iznose svega 66,2, odnosno 66,5 posto državnog prosjeka, dok je u Latviji taj udio 70 posto.
Luksemburg se, međutim, izdvaja i po ovom pokazatelju. Prosječna primanja osoba starijih od 65 godina iznose 107 posto prosjeka ukupnog stanovništva.
Drugim riječima, prema metodologiji OECD-a, penzioneri u Luksemburgu u prosjeku imaju veća primanja od radno aktivnog stanovništva.
Ipak, treba imati na umu da prosječne vrijednosti ne odražavaju uvijek stvarne razlike u životnom standardu među pojedincima.
Kako je ranije objavio RTL, među penzionerima u Luksemburgu postoje značajne razlike, posebno između onih koji su radili u privatnom sektoru i zaposlenih u javnom sektoru, koji imaju pravo na posebne prelazne penzijske šeme. U pojedinim slučajevima razlika u visini primanja gotovo je dvostruka.
(Vijesti.ba)