Izlaznost na današnjim Općim izborima u Bosni i Hercegovini bilježi veliki pad u odnosu na izbore održane prije četiri godine. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, do 15 sati glasalo je 26,88 posto upisanih birača, dok je u istom periodu 2022. godine izlaznost iznosila 35,51 posto.
Riječ je o padu od čak 8,63 procentna poena na nivou Bosne i Hercegovine.
Izvještaj CIK-a za 2026. godinu generisan je u 15:08 sati i u tom trenutku obuhvatao je 5.313 od ukupno 5.642 biračka mjesta, odnosno 94,17 posto biračkih mjesta. Prema tim podacima, glasalo je 916.269 od 3.408.517 upisanih birača, zbog čega konačna izlaznost za ovaj vremenski presjek može biti nešto viša.
Najizraženiji pad zabilježen je u Federaciji BiH. Do 15 sati glasalo je 24,78 posto birača, dok je 2022. godine u istom periodu izlaznost iznosila 33,62 posto. To predstavlja pad od 8,84 procentna poena.
U Republici Srpskoj izlaznost je pala sa 39,02 posto iz 2022. godine na 31,62 posto, dok je u Brčko distriktu zabilježeno 24,62 posto, naspram 30,23 posto prije četiri godine.
Posebno veliki pad zabilježen je u Kantonu Sarajevo, gdje je do 15 sati glasalo 24,31 posto birača. Prije četiri godine u istom periodu izlaznost je iznosila 35,77 posto, što predstavlja pad od čak 11,46 procentnih poena.
Pad nije ograničen samo na nekoliko sredina. Od 148 općina i gradova za koje je moguće napraviti poređenje, manja izlaznost zabilježena je u čak 146. U 37 lokalnih zajednica pad je veći od deset procentnih poena. Veću izlaznost nego prije četiri godine bilježe samo Šamac i Pelagićevo.
Ni veliki gradovi nisu izuzetak. U Banjoj Luci izlaznost je sa 42,75 posto pala na 33,37 posto, dok je u Zenici sa 34,94 posto pala na 25,93 posto.
Posebno niska izlaznost bilježi se u Krajini. U Sanskom Mostu do 15 sati glasalo je svega 14,67 posto birača, u Ključu 16,09 posto, dok je u Bihaću izlaznost iznosila 17,79 posto.
Ovako veliki i gotovo sveobuhvatan pad izlaznosti pokrenuo je brojne rasprave na društvenim mrežama. Jedno od objašnjenja koje se masovno pojavljuje u komentarima jeste tvrdnja da su nove izborne tehnologije i strožija identifikacija birača onemogućile zloupotrebe koje su, prema tim tvrdnjama, bile moguće na ranijim izborima.
“Mrtvi više ne glasaju”, “nestali su glasovi mrtvih” i slične poruke mogu se vidjeti među komentarima građana, uz tvrdnje da je upravo tehnološka kontrola pokazala realniju izlaznost.
Ipak, važno je naglasiti da takvi komentari sami po sebi nisu dokaz da je na prethodnim izborima postojalo masovno glasanje u ime umrlih osoba niti da se razlika u izlaznosti može pripisati izbornim prevarama. Za takav zaključak bili bi potrebni konkretni podaci i utvrđene nepravilnosti nadležnih institucija.
Činjenica jeste da se izbori 2026. održavaju uz nove procedure i tehnologije koje imaju za cilj povećati kontrolu identiteta birača i integritet izbornog procesa. Da li je upravo to jedan od razloga neuobičajeno velikog pada izlaznosti ili je riječ prvenstveno o slabijoj mobilizaciji i zainteresovanosti građana, moći će se ozbiljnije analizirati tek nakon završetka izbora i objavljivanja potpunih podataka.
Brojke do 15 sati, međutim, već pokazuju nešto što se teško može zanemariti: u gotovo cijeloj Bosni i Hercegovini na birališta je izašao osjetno manji udio upisanih birača nego prije četiri godine.