Relevantni stručnjaci, ljekari iz ove oblasti, zatim predstavnici tog udruženja, Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, nastojali su, kako je istakla predsjednica tog udruženja Azra Smailbegović, definisati svoje preporuke za Unapređenje sistema tretmana dijabetesa u Strategiji razvoja ZDK-a za period 2028-2034., a za čiju su izradu već počele pripreme u tom kantonu.
Još aktuelna strategija razvoja tog kantona, dodala je, za sektor zdravstva uglavnom je predviđala “preventivne ili organizacione programe”, koji su predviđali informatizaciju zdravstvenog sistema te opremanje ambulanata…
– Mi smo sva naša poboljšanja, u smislu kvaliteta liječenja i dostupnih tehnologija, u stvari, ostvarivali sporadično i onako kako je Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK imao, u tom momentu, raspoloživih novčanih sredstava- kazala je Smailbegović.
ZZOZDK, a u skladu s ciljevima prevencije i organizacije iz te strategije, nije ni imao planski odvojena sredstva za savremene tehnologije i metode liječenja dijabetesa.
-Savremene strtegije, kakva je strategija usvojena u Republici Srbiji – koja je usvojena za period 2025-2029., prvi je dokument ovog tipa koji je objedinio i preventivne programe i programe tretmana i liječenja- kazala je Smailbegović, koja je dodala kako kroz ovu konferenciju žele uputiti apel da se uvedu i programi koji će voditi unapređenju liječenja dijabetesa.
To su, napomenula je, programi procjene zdravstvenih ishoda, odnosno oni koji procjenjuju savremene metode liječenja i uštede koje ostvaruju, naspram troškova koje izazivaju hronične komplikacije.
– ZZO je objavio podatak da preko 70 posto troškova liječnja dijabetasa otpada na komplikacije- bolničko liječenje; sedam posto na inzuline te preko 20 posto na ostale metode- kazala je Smailbegović.
Prema podacima dostupnim u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, napominje, oko 1.300 pacijenata sa područja ZDK-a oboljelo je od dijabetesa Tip 1, od koji je 190 osoba mlađih od 18 godina, oko 100 osoba starosti od 18 – 36 godina te oko 900 osoba starosti preko 36 godina.
Podvlači kako su bili i pokretači inicijative da se, na području Bosne i Hercegovine, za sve oboljele od dijabetesa Tip 1 izjednače prava za sve uzraste, odnosno da se u svim kantonima izbriše dobna granica do 26 godina za ostvarivanje prava na liječenje, a koja je još na snazi u ZDK-u te u još četiri kantona Federacije BiH.
Potrebu za izjednačavanjem prava za liječenje šećerne bolesti za dijabetičare Tipa 1 i Tipa 2 apostrofirala je i doktorica Amila Ćerim-Aldobašić iz Kantonalne bolnice Zenica, koja se svakodnevno susreće s tim pacijentima i njihovim komplikacijama.
– Naši su ciljevi da budu dostupne napredne tehnologije, kako mi to volimo reći, u liječenju šećerne bolesti, svim oboljelim od Tipa 1. Bez obzira na dobne ili bilo koje druge granice, potpuno je nebitno.
Što se tiče pacijenata sa Tipom 2 šećerne bolesti, također, da budu dostupni oni lijekovi koji imaju tzv. kardio reno metabolički benefit, odnosno lijekovi koji su istovremeno dobri za liječenje šećerne bolesti, a, isto tako, za bubrežne i srčane komplikacije.
Gdje nam je, zapravo, najveći cilj da se to ili potpunosti preduhitri ili prolongira na duže staze- kazala je doktorica Ćerim – Aldobašić.
Cilj je, kazala je, da za oboljele s Tipom 1 šećerne bolesti budu dostupni kontinuirani glukozni mjerači, odnosno senzori; da nema granice, koja sada postoji, sa 26 godina starosti te da moraju sami kupovati.
– Bolest ne prestaje sa 26 godina! Također, imamo, naravno, starije od tih 26 godina- kazala je Ćerim-Aldobašić.
Trenutno tim osobama, podvlači, senzore mogu ponuditi samo na komercijalnoj osnovi, kao i dostupnost inzulinskih pumpi. Nove se smjernice i tehnologije, dodala je, jasne su i postoje te se mogu implementirati, ali im treba i podrška ZZOZDK, u skladu s realnim finansijskim mogućnostima.
– Imam podatak da dan liječenja u intenzivnoj njezi košta 152 KM, a 130-140 KM je, otprilike, vrijednost senzora. Dakle, hoću da kažem- koja je to računica! Samo jedan dan liječenja u zdravstvenoj ustanovi, zapravo, košta taj jedan senzor- upozorila je doktorica Ćerim-Aldobašić.
Zbog svega navedenog, dodala je, mora se istrajati u jer neregulirana šećerna bolest “dugoročno dovodi do hroničnih komplikacija”, a to su komplikacije vaskularnog sistema- mikrovaskularnog i makrovaskularnog, zatim na nivou očiju, bubrežna slabost, polineuropatije donjih ekstremiteta, amputacije…
Sve su to komplikacije koje predstavljaju veliki teret samom oboljelom, porodici te društvu u cjelosti, ali i transplantacionom sistemu države, koji zbog svega potražuje više organa za transplantaciju.
(Vijesti.ba / FENA)