Prilikom stvaranja prvih novčanica eura namjera je bila prikazati građevinske stilove od antike do današnjeg doba, ali zapravo niti jedna zgrada koja se nalazi na novčanicama – nigdje ne postoji.
Ideja je bila jasna: u Europi ima i previše poznatih zgrada iz svih tih razdoblja, a izabrati jednu umjesto druge bi nepotrebno izazvalo negodovanje u članici koja je uvjerena kako baš ona ima zgradu koja najbolje prikazuje taj građevinski stil.
Jedan od prijedloga novih novčanica eura ide u sasvim drugom smjeru: prikazani su poznati Europljani. Novčanicu od pet eura krasi pjevačica Maria Callas, na novčanici od deset eura prikazan je skladatelj Ludwig van Beethoven, a fizičarka Marie Curie nalazi se na novčanici od dvadeset eura. Književnik Miguel de Cervantes bi trebao biti na 50 eura, renesansni umjetnik Leonardo da Vinci 100 eura, ali jedva da će netko prepoznati književnicu i mirovnu aktivisticu Berthu von Suttner na 200 eura.
Kako uopće odabrati samo 6 Europljana?
No to je zapravo golem problem: kako i zašto je odabrano samo ovih šest Europljanki i Europljana? Svima njima svaka čast, ali zašto Beethoven, a ne Mozart? zašto Cervantes, a ne Goethe ili Balzac? Gdje je tu Kopernik ili Gallileo? Je li Maria Callas važnija od Aristotela – ako se već želi nekoga iz Grčke?
Prijedlog nove novčanice od 10 eura
Ono što će ostati isto je boja apoena novčanica, ali kod motiva je već i sad mnogo nezadovoljnih.Foto: Christoph Hardt/Panama Pictures/picture alliance
Druga serija prijedloga za motive ima ptice. Na novčanici od 5 eura je zidna puzavica (Tichodroma muraria), na 10 je vodomar (Alcedo atthis), na 20 pčelarica (Merops apiaster). Jedina ptica koju će možda prvo prepoznati više Europljana je na 50 eura – bijela roda (Ciconia ciconia), ali onda opet dolaze ptice poznate samo ozbiljnim ljubiteljima: na 100 eura je sabljarka ili avoceta (Recurvirostra avosetta) i na najvećem apoenu od 200 eura je atlantska strmoglavka (Morus bassanus). Tu problem nisu samo ptice koje današnje, sve više urbano stanovništvo Europske unije uopće ne poznaje, nego je jedva neka od tih ptica doista “europska”. Ako bi to bio kriterij, onda bi se tu trebao naći na primjer bjeloglavi sup ili tetrijeb gluhan – da navedemo samo neke, mnogo tipičnije ptice Starog kontinenta.
Šta je to na poleđini?
Na poleđini serije s pticama su opet građevine, ali sad institucije Europske unije kao što su Europski parlament, Europske komisije, Europske središnje banke, Suda Europske unije, Europskog vijeća zajedno s Vijećem Europske unije te Europski revizorski sud. Ma što mislili građani Europe o palačama Unije, još je više slobode ostavljeno u prikazima pozadine novčanica odabranih Europljana – ulični izvođači za 5 eura, zborsko pjevanje za 10 eura, škola ili sveučilište za 20 eura, knjižnica za 50 eura, muzej za 100 eura te javni trg za 200 eura. Po stilu prikazi sežu od foto-realizma pa do crteža nekog talentiranog učitelja likovnog iz osnovne škole.
Bilo kako bilo, ovo je izbor žirija od 21 člana, ali proces odlučivanja još traje. Europska središnja banka želi i mišljenje građana Europske unije i anketa traje do ovog ponedjeljka. Konačni izgled novih novčanica bi trebao biti odlučen do kraja godine, a tu nije riječ tek o izgledu: sadašnje novčanice eura su razmjerno sigurne i teško ih je krivotvoriti, ali one mogu i moraju biti još sigurnije.
(Vijesti.ba)