Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali ga zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara nema dovoljno na tržištu. Dok meda iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, poput bagremovog iz Posavine, ima u dovoljnim količinama, specifičnog hercegovačkog meda hronično nedostaje, rekao je za Fenu predsjednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanskog kantona Boras Kvesić.
Dodao je da jedan od najvećih problema predstavlja patvoreni med, kojeg se, prema njegovim riječima, na tržištu proda četiri do pet puta više nego pravog meda.
„Kada zaštitite potrošača od patvorenog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cijenu meda“, smatra Kvesić.
Patvoreni med prijetnja
Ističe da se cijena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 KM po kilogramu te da proizvodnja ispod te cijene više nije isplativa.
Govoreći o tome kako razlikovati pravi od patvorenog meda, kaže da je to danas veoma teško jer je tehnologija proizvodnje patvorina znatno napredovala.
„Moja preporuka je da građani med kupuju od provjerenih domaćih pčelara kojima vjeruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitet proizvoda“, poručio je Kvesić.
Sve manje pčelara
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona trenutno se nalazi između 35.000 i 40.000 registrovanih košnica, čime je ovaj kanton među vodećima u Federaciji BiH. Međutim, broj pčelara posljednjih godina opada, ponajviše zbog neisplativosti proizvodnje i sve manjeg interesa mladih za bavljenje pčelarstvom.
Pčelarima dodatne probleme stvaraju i klimatske promjene.
„Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tokom cvjetanja kadulje i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to sve teže ostvariti“, upozorio je Kvesić.
Apiterapija privlači pažnju
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo posljednjih godina sve više dobija i zdravstvenu te turističku dimenziju kroz razvoj apiterapije. Jedan od takvih primjera nalazi se u Šujici, gdje je uređena api-komora u kojoj posjetioci mogu udisati zrak iz pčelinjih košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić kaže da je cilj pomoći osobama s otežanim disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.
Prema njegovim riječima, interes za ovakav oblik terapije je veliki.
„Udisanje pčelinjeg zraka nikome neće naškoditi, a može pomoći“, naglasio je Fišić.