Nakon ovogodišnje, uglavnom dobre voćarske sezone, voćare očekuje niz važnih poslova kojima se zasadi pripremaju za zimu i narednu vegetaciju.
Aktuelni radovi obuhvataju prihranu i obradu zemljišta, uklanjanje oštećenih i suvišnih grana, preventivnu zaštitu od bolesti i štetočina, ali i krečenje stabala, koje je preporučljivo obaviti upravo u ovom periodu.
Kako ističe diplomirani inženjer agronomije iz Maoče kod Brčkog Almiro Sarajlić, jesenji radovi u voćnjacima uveliko su u toku, a voćari su posebno usmjereni na šljivu kao najzastupljeniju voćnu kulturu na ovom području, ali i na jabuku, krušku i dunju. Dodaje da se prihrana obavlja NPK đubrivima odgovarajuće formulacije, uz preporuku primjene organskih đubriva radi povećanja sadržaja humusa i poboljšanja strukture zemljišta.
– Potrebno je obaviti međurednu obradu voćnjaka, korištenjem bočnih tanjirača ili freza, a tamo gdje je potrebno može se raditi i podrivanje zemljišta kako bi se poboljšala njegova vodopropusnost – pojasnio je Sarajlić.
Preporučuje se i blaža rezidba, tokom koje se uklanjaju vodopije, odnosno neželjeni izdanci, kao i oštećene i polomljene grane koje su stradale pod teretom ovogodišnjeg roda. Nakon toga slijedi preventivna zaštita bakarnim preparatima, uz mogućnost primjene sumpornih sredstava.
Kada je riječ o jabukama i kruškama, potrebno je ukloniti dio stare kore, ispod koje se mogu zadržavati štetni organizmi, te obaviti blažu rezidbu i uklanjanje vodopija. Uz to se preporučuje prihrana NPK đubrivima i zaštita bakarnim preparatima. Slične mjere primjenjuju se i kod dunje, uz uklanjanje izdanaka koji izbijaju iz zemljišta, kao i odgovarajuću zaštitu stabala.
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti mladim zasadima i fizičkoj zaštiti stabala. Tokom jeseni pojedine štetočine povlače se iz krošnji prema zemljištu, gdje pronalaze mjesto za prezimljavanje, zbog čega se mogu postavljati odgovarajuće ljepljive barijere na stablima.
– Kod fizičke zaštite možemo postaviti određene barijere za prelazak štetočina iz gornjih dijelova stabla prema zemljištu. Takođe, kod mladih zasada preporučuju se zaštitne mrežice kako bi se spriječilo da zečevi i druge životinje, poput srna, oštećuju koru stabala – navodi Sarajlić.
Jedan od važnijih poslova u ovom periodu jeste preventivna zaštita voćaka bakarnim preparatima. Prema preporuci Sarajlića, tretiranje je najbolje obaviti kada sa stabla opadne oko 70 odsto lišća, kako bi se zaštitila mjesta na kojima nastaju rane prilikom opadanja listova.
Pored hemijske zaštite, voćarima se preporučuje i krečenje stabala, posebno prije pojave jačih mrazeva. Ovaj posao ne bi trebalo odlagati za proljeće, jer se upravo jesenje krečenje smatra važnom preventivnom mjerom u pripremi voćaka za zimu.
– Krečenje se radi sada, u ovom periodu, a greška je čekati da vegetacija već krene. Krečenjem smanjujemo zagrijavanje stabla pod uticajem sunčevih zraka, ublažavamo temperaturne oscilacije i usporavamo kretanje vegetacije na proljeće. Na taj način smanjujemo i mogućnost oštećenja usljed niskih proljetnih temperatura – ističe Sarajlić.
Govoreći o ovogodišnjim vremenskim prilikama, on upozorava da bi izražen sušni period mogao ostaviti posljedice na rodnost pojedinih sorti šljive u narednoj sezoni. Nedostatak vlage nije u značajnijoj mjeri uticao na razvoj izbojaka, ali bi se posljedice mogle osjetiti na formiranju i razvoju roda.
– Biljka nije imala dovoljno vlage u zemljištu, pa je počela povlačiti vodu iz samog ploda kako bi održala svoje životne funkcije. Zbog toga očekujem nešto slabiji rod kod sorte Stenlej, dok bi se Čačanska ljepotica mogla bolje oporaviti jer je njena berba završena prije najizraženijeg sušnog perioda – pojašnjava Sarajlić.
Pravovremena prihrana, obrada zemljišta, rezidba, zaštita bakarnim preparatima i krečenje stabala predstavljaju važne mjere za očuvanje zdravstvenog stanja voćnjaka i pripremu stabala za narednu vegetacionu sezonu.
(Vijesti.ba / FENA)