Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću suočava se s ozbiljnom finansijskom krizom koja bi mogla ugroziti funkcionisanje jedne od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Unsko-sanskom kantonu. Zbog duga od dva miliona konvertibilnih maraka, nastalog po osnovu revolving kredita iz 2008. godine, bolnici već 31. oktobra prijeti blokada računa.
Riječ je o dugu koji se godinama servisirao obnavljanjem kreditnog aranžmana, bez značajnijeg smanjenja glavnice. Međutim, zbog promjena zakonskih propisa koji uređuju zaduživanje javnih zdravstvenih ustanova, dosadašnji način finansiranja više nije moguć.
Prema upozorenjima uprave bolnice, banka bi po dospijeću obaveza mogla naplatiti iznos od dva miliona KM, što bi izazvalo ozbiljne probleme u svakodnevnom poslovanju ustanove.
Posebno zabrinjava činjenica da bi eventualna blokada računa mogla dovesti u pitanje isplatu plata zaposlenima, nabavku lijekova, medicinskog i potrošnog materijala, ali i podmirivanje osnovnih troškova neophodnih za normalan rad bolnice.
Iz Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantonalne bolnice upozoravaju da posljedice ne bi osjetili samo zdravstveni radnici nego i pacijenti iz cijelog Unsko-sanskog kantona.
Ukoliko bolnica ne bude mogla redovno plaćati svoje obaveze, ozbiljno bi moglo biti ugroženo pružanje zdravstvenih usluga građanima koji zavise od ove ustanove.
O ozbiljnosti situacije raspravljalo se i na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona, gdje je zaključeno da trenutno ne postoji pravni osnov da Ministarstvo zdravstva direktno preuzme dug Kantonalne bolnice.
Samir Sedić, sekretar Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike USK-a, pojasnio je da je potrebno pronaći zakonit model rješavanja finansijskih obaveza, uz preispitivanje načina poslovanja i provođenje određenih mjera štednje unutar same zdravstvene ustanove.
Kao jedna od mogućnosti za prevazilaženje krize spominje se rebalans kantonalnog budžeta, ali takvo rješenje zahtijeva odgovarajuće odluke i zakonske procedure.
Iz Vlade USK-a poručuju da ne namjeravaju ostaviti bolnicu bez podrške, podsjećajući da su prethodnih godina za finansijsku konsolidaciju, subspecijalizacije i kapitalna ulaganja izdvajana značajna sredstva.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li se odgovarajuće rješenje pronaći prije isteka roka za naplatu duga.
Dodatni problem predstavlja činjenica da se Kantonalna bolnica već suočava s nedostatkom medicinskog kadra, zbog čega bi nova finansijska kriza mogla dodatno otežati rad zdravstvenih radnika i pružanje zdravstvenih usluga.
Dug koji svoje korijene vuče još iz 2008. godine tako je, nakon gotovo dvije decenije, postao ozbiljna prijetnja finansijskoj stabilnosti ustanove od izuzetnog značaja za stanovništvo Unsko-sanskog kantona.
Dok se nadležni suočavaju s pravnim i finansijskim preprekama, zdravstveni radnici i građani očekuju konkretno rješenje koje će omogućiti nesmetan nastavak rada bolnice.
Hoće li biti pronađen način da se spriječi blokada računa ili će dug od dva miliona maraka izazvati novu krizu u zdravstvu Krajine, moglo bi biti poznato već u narednim danima.