Ažurirano:
Iako može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, često ostaje neprepoznata tokom djetinjstva.
Kako piše Stetoskop, procjenjuje se da jedno od 250 djece ima ovu bolest.
Problem je što mnoga djeca ne dobiju dijagnozu na vrijeme.
U osnovi bolesti nalazi se poremećaj metabolizma masti, zbog kojeg je nivo LDL holesterola, poznatog kao „loš holesterol“, povišen od rođenja. Dugoročno, to može povećati rizik od ranog razvoja bolesti srca i sužavanja krvnih sudova.
Prema podacima velikih epidemioloških istraživanja, osobe s porodičnom hiperholesterolemijom imaju znatno veći rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
Profesor dr. Bojko Bjelaković upozorava da rizik kod mladih odraslih osoba s neprepoznatom dijagnozom, u dobi od 20 do 40 godina, može biti posebno izražen.
“Iako niko ne voli da živi sa saznanjem da ima ovaj zdravstveni problem, jedna lekarska poslovica kaže da je prevencija pola zdravlja, a druga narodna da je bolje spriječiti nego liječiti“, ističe Bjelaković.
Kako prepoznati nasljedno visok holesterol?
Jedan od najvažnijih koraka jeste pravovremena kontrola masnoća u krvi. Analizom koja se naziva lipidni profil mjere se holesterol i druge masnoće, a rezultati mogu ukazati na potrebu za dodatnim pregledima.
Posebnu pažnju treba obratiti ako u porodici postoje slučajevi srčanog ili moždanog udara u mlađoj dobi, angine pektoris ili iznenadne smrti. Takva porodična historija može biti razlog za sumnju na nasljednu hiperholesterolemiju.
Rano otkrivanje omogućava ljekarima da procijene rizik i odrede odgovarajuće mjere, uključujući promjene životnih navika i, kada je potrebno, terapiju.
Kada početi s prevencijom?
Djeca s porodičnom hiperholesterolemijom mogu imati kvalitetan život, ali je važno da se bolest prepozna na vrijeme i da se prati nivo holesterola.
Zdrava ishrana, fizička aktivnost i redovne kontrole važni su dijelovi brige o zdravlju, dok odluku o terapiji donosi ljekar na osnovu nalaza i ukupnog rizika.
Roditelji zato ne bi trebali zanemariti porodičnu historiju srčanih oboljenja niti čekati da se pojave simptomi.
Povišen holesterol često ne izaziva tegobe, pa krvna analiza može biti ključna za njegovo otkrivanje.
(Vijesti.ba)