Ako se trudite redovno i kvalitetno naspavati, a to vam ipak ne polazi za rukom, niste usamljeni. Nesanica je jedan od najčešćih savremenih zdravstvenih problema, a američki naučnici procjenjuju da se s njom stalno suočava oko 16 posto svjetske populacije.
Istovremeno, istraživanja pokazuju da čak šest od deset odraslih osoba ne spava onoliko dugo koliko je organizmu potrebno.
Nesanica se najčešće očituje kroz poteškoće s uspavljivanjem, čestim buđenjem tokom noći ili preranim buđenjem ujutro, nakon kojeg ostaje osjećaj umora, iscrpljenosti i slabe koncentracije. Ranije studije su već ukazivale na to da manjak sna može biti povezan s nizom zdravstvenih problema, među kojima su bolesti srca i krvnih sudova, dijabetes tipa 2, pretilost, depresija, anksioznost, probavne tegobe i demencija. Sve to može imati ozbiljan utjecaj na kvalitet života, ali i na njegovu dužinu.
Novo američko istraživanje donosi još zabrinjavajuće zaključke. Naime, pokazalo se da nedovoljno sna ima snažniji negativan utjecaj na očekivani životni vijek nego mnogi drugi faktori zdravog života, poput prehrane, fizičke aktivnosti ili društvenih veza, izuzev pušenja. Naučnici ističu da san ima ključnu ulogu u gotovo svim biološkim procesima u tijelu, ali se njegova važnost često potcjenjuje i gura u drugi plan zbog poslovnih obaveza ili društvenog života.
Prema riječima stručnjaka, loša navika da se kvalitetan san „nadoknađuje“ vikendom ne može poništiti štetu koja se pravi tokom radne sedmice. Bez obzira na to gdje osoba živi i kakav stil života vodi, san ostaje jedan od temelja dobrog zdravlja i opće dobrobiti.
Ljekari koji se bave poremećajima spavanja naglašavaju da san nije luksuz niti nešto čega se treba odricati. Riječ je o biološkoj potrebi koja je jednako važna, a u nekim aspektima čak i važnija od drugih zdravstvenih navika. Upravo zbog toga savjetuju da se snu da veći prioritet u svakodnevnom životu.
Među osnovnim preporukama ističe se stvaranje ugodnog okruženja za spavanje – prostorija bi trebala biti tiha, zamračena i umjerene temperature. Također se preporučuje dosljednost, odnosno odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme svaki dan, uključujući i vikende, kako bi se stabilizirao unutrašnji biološki sat.
Stručnjaci savjetuju i uvođenje opuštajuće večernje rutine, poput čitanja, tople kupke ili lagane meditacije. Važno je obratiti pažnju i na ono što se konzumira u večernjim satima, jer kofein, teški obroci i alkohol mogu ozbiljno poremetiti san. Posebno se naglašava potreba za smanjenjem izloženosti plavom svjetlu s telefona, računara i drugih elektronskih uređaja barem pola sata prije odlaska u krevet, jer ono ometa lučenje melatonina, hormona sna.
Na kraju, ljekari podsjećaju da hronični stres i mentalni problemi također mogu biti velika prepreka kvalitetnom snu, te da u takvim slučajevima ne treba oklijevati s traženjem stručne pomoći. Bolje upravljanje stresom i briga o mentalnom zdravlju često su prvi korak ka mirnijim noćima i dugoročnom očuvanju zdravlja.
(Vijesti.ba)