Javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša našlo se pod ozbiljnim kritikama Ureda za reviziju institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine, nakon što je revizijom poslovanja za 2025. godinu utvrđen niz značajnih finansijskih i organizacionih nepravilnosti. Preduzeće je dobilo negativno mišljenje na finansijske izvještaje, dok je za usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima izdato mišljenje s rezervom. Posebnu pažnju privukao je podatak da se u vodovodnom sistemu gubi čak 65 posto zahvaćene vode, ali i nalazi koji se odnose na evidentiranje finansijskih obaveza, zapošljavanje bez javnih konkursa, upravljanje imovinom i provođenje javnih nabavki.
Prema podacima iz revizorskog izvještaja, Vodovod Velika Kladuša tokom 2025. godine zahvatio je približno 5,2 miliona kubnih metara vode, dok je korisnicima fakturisano svega 1,78 miliona kubnih metara. To znači da gotovo dvije trećine zahvaćene vode nisu završile u obračunatoj potrošnji, što predstavlja ogroman problem za finansijsku održivost preduzeća. Vrijednost nefakturisane vode procijenjena je na najmanje 2,2 miliona KM, iako taj iznos ne predstavlja automatski ostvarivu dobit. Revizori navode da su gubici najvećim dijelom povezani s dotrajalošću vodovodne mreže, ali upozoravaju i na potrebu uspostavljanja efikasnijih mehanizama za otkrivanje bespravnih priključaka. Posebno je naglašeno da uprava i nadležni organi nisu poduzeli odgovarajuće mjere kako bi preduzeće zaštitili od ekonomskih posljedica ovako velikih gubitaka.
Iako je Vodovod za 2025. godinu iskazao dobit od 154.317 KM, nakon što je prethodnu godinu završio s gubitkom od 260.596 KM, revizori nisu mogli potvrditi da prikazani finansijski rezultat odgovara stvarnom stanju. Utvrđeno je da nisu provedene odgovarajuće procjene vrijednosti pojedinih dijelova imovine, zaliha i nenaplaćenih potraživanja, zbog čega nije bilo moguće pouzdano utvrditi njihov utjecaj na poslovni rezultat. Posebno zabrinjava podatak da su obaveze po osnovu kredita bile potcijenjene za najmanje 131.363 KM, jer dospjele rate nisu evidentirane u poslovnim knjigama. Revizori su ukazali i na nedostatke u objavljivanju informacija o kreditnim obavezama i sredstvima osiguranja, što dodatno otvara pitanja transparentnosti finansijskog poslovanja.
Jedan od ozbiljnijih nalaza odnosi se na kreditni aranžman iz 2022. godine, u kojem se Vodovod pojavio kao sudužnik za kredit koji je koristilo JKUP Komunalije Velika Kladuša. Za osiguranje naplate kredita bila je založena nekretnina Vodovoda, odnosno pijaca površine 14.427 kvadratnih metara, čija je procijenjena tržišna vrijednost iznosila približno 1,49 miliona KM. Revizori su utvrdili da nije predočena dokumentacija kojom bi se potvrdilo ispunjavanje svih propisanih uslova za takvo raspolaganje imovinom. Tokom 2025. godine Vodovodu su pristizale i opomene banke zbog neizmirenih obaveza glavnog korisnika kredita, dok dospjele rate u iznosu od 131.363 KM nisu bile evidentirane kao obaveza. Iako je hipoteka nad pijacom izbrisana aneksom ugovora iz decembra 2024. godine, četiri mjenice ostale su kao instrument osiguranja. Revizori su zbog svega navedenog preporučili preispitivanje ovog kreditnog aranžmana i pravilno evidentiranje preuzetih obaveza.
Nepravilnosti su utvrđene i u oblasti zapošljavanja. Tokom 2025. godine šest radnika primljeno je na određeno vrijeme bez provođenja postupka javnog oglašavanja, pri čemu su revizori upozorili na neusklađenost primijenjenih odredbi s obavezama propisanim Zakonom o radu Federacije BiH. Preduzeće je na kraju godine imalo ukupno 62 zaposlenika, a troškovi plaća i ostalih ličnih primanja iznosili su 2,18 miliona KM. Prosječna plaća iznosila je 1.426 KM, najniža 1.020 KM, a najviša 3.379 KM. Istovremeno, upravu preduzeća činio je samo direktor, iako je Statutom predviđeno da je čine direktor i dva izvršna direktora. Odbor za reviziju tokom godine također nije bio konstituisan, uprkos višestrukim pokušajima izbora njegovih članova, dok sistem internih kontrola nije bio funkcionalno uspostavljen u svim značajnim poslovnim procesima.
Posebno poglavlje revizorskog izvještaja odnosi se na javne nabavke, gdje su evidentirani brojni propusti u planiranju, provođenju i izvještavanju. Preduzeće je za 2025. godinu prvobitno planiralo nabavke vrijedne 4,75 miliona KM, da bi nakon izmjena plana njihova ukupna vrijednost porasla na 6,43 miliona KM. Međutim, revizori su ustanovili značajne razlike između podataka objavljenih na portalu e-Nabavke i pregleda koje je dostavilo samo preduzeće. Razlike su iznosile 1,63 miliona KM u planiranim i 1,75 miliona KM u ugovorenim vrijednostima, zbog čega su revizori za provjeru koristili podatke iz elektronskog sistema javnih nabavki. Utvrđeno je i da su pojedine nabavke realizovane putem narudžbenica bez zaključivanja pojedinačnih ugovora, iako su takvi ugovori bili predviđeni tenderskom dokumentacijom. Osim toga, uprava nije redovno izvještavala Nadzorni odbor o provedenim postupcima, a dio nabavki realizovan je bez prethodnih saglasnosti koje su bile potrebne prema internim aktima.
Među konkretnim primjerima izdvojen je postupak javne nabavke građevinskih radova procijenjene vrijednosti 250.000 KM, koji je na kraju poništen. Nakon žalbe ponuđača MC Stella iz Velike Kladuše, Ured za razmatranje žalbi BiH utvrdio je nepravilnosti u tenderskoj dokumentaciji, uključujući nedovoljno jasno definisane uslove tehničke i profesionalne sposobnosti ponuđača te nepotpune informacije o uslovima ugovora. Žalba je usvojena, a Vodovod je u aprilu poništio postupak, koji do kraja 2025. godine nije ponovo pokrenut. Revizori su ukazali i na činjenicu da radno mjesto stručnog saradnika za ljudske resurse i javne nabavke nije bilo popunjeno, iako je bilo predviđeno sistematizacijom, zbog čega su poslove nabavki obavljali rukovodioci drugih organizacionih jedinica.
Dodatne nepravilnosti odnose se na evidentiranje imovine i naplatu potraživanja. Revizori nisu mogli potvrditi vlasništvo preduzeća nad pojedinim nekretninama, uključujući upravnu zgradu, rezervoare i pumpne stanice, budući da nisu dostavljeni odgovarajući zemljišnoknjižni dokazi. Neriješeni imovinskopravni odnosi između Općine Velika Kladuša, kao osnivača i stopostotnog vlasnika preduzeća, i samog Vodovoda predstavljaju dugogodišnji problem. Istovremeno, neto potraživanja od kupaca iznosila su 839.759 KM, a revizori su upozorili da nije provedena odgovarajuća procjena rizika njihove naplate. Posebno je istaknuto da tokom godine nije provedena analiza potrebna za blagovremeno pokretanje postupaka utuženja, iako potraživanja za isporučenu vodu mogu zastarjeti u relativno kratkom roku. Utvrđeno je i da do kraja godine nisu izmirene posebne vodne naknade u iznosu od 66.988 KM.
Uprkos brojnim problemima, preduzeće je započelo realizaciju projekta optimizacije i revitalizacije sistema vodosnabdijevanja, čija je procijenjena neto vrijednost približno 3,54 miliona KM. Projekt se dijelom finansira bespovratnim sredstvima slovenskog Centra za međunarodnu saradnju i razvoj, koji se obavezao osigurati do 762.400 eura, odnosno približno 1,49 miliona KM. Preostali dio sredstava, oko 2,05 miliona KM, treba osigurati Vodovod Velika Kladuša. U okviru projekta planirano je unapređenje sistema mjerenja i kontrole potrošnje vode, a tokom 2025. godine već su izvedeni određeni radovi na izgradnji mjernih šahtova i ugradnji opreme za praćenje protoka. Očekuje se da bi realizacija projekta mogla doprinijeti efikasnijem upravljanju vodovodnom mrežom i postepenom smanjenju gubitaka koji trenutno predstavljaju jedan od najvećih problema ovog javnog preduzeća.
Nalazi federalnih revizora ukazuju na ozbiljne slabosti u finansijskom upravljanju, organizaciji rada, kontroli troškova i provođenju zakonskih procedura u Vodovodu Velika Kladuša. Negativno mišljenje na finansijske izvještaje predstavlja posebno ozbiljno upozorenje jer znači da revizori nisu mogli potvrditi njihovu pouzdanost u skladu s primjenjivim standardima finansijskog izvještavanja. Ured za reviziju preporučio je poduzimanje konkretnih mjera za smanjenje gubitaka vode, unapređenje računovodstvenih evidencija, transparentnije zapošljavanje, zakonito provođenje javnih nabavki i rješavanje imovinskopravnih odnosa. Ostaje pitanje koliko će brzo nadležni organi i uprava preduzeća pristupiti otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, posebno imajući u vidu da se radi o javnom preduzeću čije poslovanje direktno utječe na svakodnevni život građana Velike Kladuše.