„Glavna poruka je da dijabetes nije jedna bolest, već da postoje veoma različite manifestacije dijabetesa, kako tipa 2, tako i tipa 1, i moramo bolje razumjeti tu različitost i efikasnije koristiti alate koje imamo“, rekao je Giorgino u razgovoru s novinarima.
Kao jedan od najvažnijih pravaca razvoja, Giorgino je izdvojio nove lijekove i vještačku inteligenciju.
Novi lijekovi „ispunjavaju očekivanja“, posebno kada je riječ o smanjenju tjelesne težine i kontroli povišenog šećera u krvi, dodao je on.
„Imamo lijekove koji su efikasniji u smanjenju tjelesne težine i veoma efikasni u kontroli hiperglikemije, posebno kod ljudi kojima je dijabetes tipa 2 tek dijagnosticiran“, rekao je Giorgino, dodajući da se očekuju i novi podaci o zaštiti organa, što ostaje jedan od važnih izazova za osobe s dijabetesom.
Govoreći o rastu broja oboljelih, Giorgino je rekao da prevalencija dijabetesa na globalnom nivou prelazi deset posto i da se najveći porast bilježi u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje je istovremeno najveći udio ljudi s dijabetesom koji ne dobijaju odgovarajuće liječenje.
Kao glavne pokretače porasta broja oboljelih naveo je gojaznost, prekomjernu tjelesnu težinu i višak masnog tkiva, ali i demografski rast, ističući da će broj oboljelih rasti čak i kada procenat stanovništva s dijabetesom ostane isti.
„To je veoma važan izazov i za zdravstvene sisteme, što znači da moramo reagovati ranije, prije svega da spriječimo bolest ili da je veoma intenzivno liječimo kada se prvi put dijagnosticira“, rekao je predsjednik EASD-a.
Povodom Evropske sedmice skrininga, koja počinje danas, Giorgino je istakao značaj jednostavne poruke „Znajte svoje brojeve“, odnosno redovnog provjeravanja nivoa šećera u krvi ili HbA1c, krvnog pritiska i LDL holesterola.
„Poznavanje tih brojeva može napraviti veliku razliku u prevenciji kardiovaskularnih bolesti“, ukazao je on.
Kada je riječ o budućnosti liječenja dijabetesa tipa 1, Giorgino je ukazao na mogućnost odgađanja pojave bolesti primjenom imunoterapije kod osoba koje se nalaze u drugoj fazi dijabetesa tipa 1, odnosno imaju autoimunitet i početne poremećaje nivoa glukoze.
Prema njegovim riječima, takva terapija može odgoditi pojavu bolesti za oko dvije godine, dok se očekuje razvoj dodatnih lijekova sa sličnim efektom, koji bi se mogli koristiti i u kombinaciji s već dostupnim terapijama.
Kada je riječ o dijabetesu tipa 2, kako je naveo, veliki potencijal postoji u primjeni lijekova koji značajno utiču na smanjenje tjelesne težine, jer bi uklanjanje gojaznosti moglo doprinijeti prevenciji bolesti i smanjenju opterećenja komplikacijama kod već oboljelih.
„Ljudi s dijabetesom imaju veći rizik od komplikacija i smrtnosti. Ali to nije cijela priča. I dalje moramo pronaći načine da poboljšamo oporavak beta ćelija kod ljudi s dijabetesom tipa 2“, rekao je Giorgino.
Gojaznost i dijabetes spadaju među najrasprostranjenije hronične bolesti u svijetu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od milijardu ljudi širom svijeta živi s gojaznošću, dok Međunarodna federacija za dijabetes procjenjuje da oko 589 miliona odraslih osoba ima dijabetes, pri čemu većina ima dijabetes tipa 2.
Godišnji kongres EASD-a, 62. po redu, održava se u Milanu od 28. septembra do 2. oktobra i okuplja stručnjake koji predstavljaju nova istraživanja i saznanja u oblasti dijabetesa i njegovih komplikacija.
(Vijesti.ba)