Njemačka auto-industrija bilježi pad nakon godina ogromnih prihoda. Iako kompanije poput BMW-a i dalje dobro zarađuju, budućnost donosi velike izazove.
Minhenski proizvođač automobila mora da se pomiri s padom profita za prošlu finansijsku 2024. godinu. Nakon oporezivanja, kompanija je zaradila 7,7 milijardi eura.
To zvuči mnogo, ali predstavlja pad od 37 odsto u poređenju s prethodnom godinom. I to je već drugi veliki pad. Pored slabijih prodaja u Kini, u Minhenu se suočavaju i sa problemima sa kočnicama koje je isporučivao dobavljač „Kontinental“.
Prodaja je takođe pretrpjela značajan pad: 142 milijardi eura predstavlja minus od 8,4 odsto. Ipak, u tekućoj godini, BMW očekuje povećanu potražnju. Uprkos „izazovnoj“ situaciji i nedavnim povećanjima carina od strane SAD, predstojeći prihod prije oporezivanja trebalo bi da se vrati na nivo iz 2024. godine. BMW nije iznio prognozu za profit nakon oporezivanja.
U dubokoj krizi?
BMV nije jedini kome pada profit. I druga dva velika njemačka automobilska koncerna, Folksvagen i Mercedes-Benc, prijavili su sličan pad. Folksvagen bilježi pad od 31 odsto (12,4 milijarde eura), a Mercedes od 28 odsto (10,4 milijarde eura). I oni se žale, između ostalog, na teško poslovno okruženje u Kini.
Da li su njemački proizvođači automobila u dubokoj krizi? To zavisi od toga iz koje perspektive se posmatra: iz perspektive novca ili budućnosti.
Da bi se pravilno procijenila finansijska situacija, potrebno je proširiti pogled. Trenutne rezultate ne treba porediti samo s posljednjih nekoliko godina, objašnjava stručnjak za industriju automobila Frank Švope, koji predaje na Visokoj školi za mala i srednja preduzeća u Kelnu i Hanoveru.
„Trenutno vidimo normalizaciju nakon posebne situacije sa profitima koji nisu bili poznati do sada. Nakon prvog pada izazvanog pandemijom korone 2020, u narednim godinama – naročito zbog nestašice čipova i vozila – gotovo da nije bilo popusta i došlo je do pomjeranja ka skupljim modelima“, objašnjava Švope. „To je proizvođačima poput Folksvagena, Mercedesa ili BMW-a donijelo izuzetno visoke marže, koje inače nisu bile moguće.“
To se može vidjeti i u brojkama BMW-a: dosadašnji rekordni profit od 18,6 milijardi eura zabilježen je 2022. godine. U 2021. i 2023. bio je veći od 12 milijardi eura. U poređenju s tim, trenutni rezultat izgleda loše.
Međutim, prije nego što su te tri posebne godine promijenile mjerilo, stari rekordni profit iz 2017. godine iznosio je 8,7 milijardi. Čak i ako se uzme u obzir inflacija, trenutni rezultat od 7,7 milijardi više ne izgleda toliko loše.
Švope se slaže s tim: „Trenutni brojevi u stvari nisu loši. Samo izgledaju loše u poređenju s posebnim godinama“. Zato ne želi da govori o krizi. „Naravno, sve zavisi kako definišete krizu. Ja tu više mislim na vrijeme kada je, na primjer, Folksvagen bio u gubicima.“ U svakom slučaju, trenutne brojke nisu razlog za kukanje.
Zabrinuti za budućnost
To, međutim, nije razlog za opuštanje, jer vremena su izazovna i proizvođači imaju opravdane „brige zbog moguće krize i trebalo bi na vrijeme da prilagode svoje strukture“, kaže Švope.
Folksvagen već radi na tome: između ostalog, do 2030. godine planira da ukine gotovo svako četvrto radno mjesto u glavnom pogonu u Njemačkoj. Mercedes takođe planira da u narednim godinama smanji troškove za nekoliko milijardi eura i najavljuje program otpremnina.
A lista se nastavlja: u Poršeu je na udaru 1.900 radnih mjesta, u Fordu u Njemačkoj 2.900. I dobavljači takođe planiraju da smanje ili ukinu radna mjesta: „Boš“, „Šefler“, „ZF“, „Kontinental“, „TisenKrup“ – to su samo neki od njih.
Ta zabrinutost odražava se i na raspoloženje u auto-industriji. I to je loše, posebno kad se uzmu u obzir dobavljači. Indeks poslovne klime za auto-industriju, koji je objavio Minhenski Ifo institut, trenutno je duboko u minusu, sa 35 poena. Kod BMW-a je situacija nešto drugačija: broj stalno zaposlenih u posljednje vrijeme neznatno je povećan.
Naredna previranja
I konsultantska firma „Aliks partners” ocjenjuje da je globalna auto-industrija posebno pogođena promjenama. Najveći problemi su poremećeni lanci snabdijevanja, rastući troškovi materijala i sve veće nesigurnosti u međunarodnim trgovinskim odnosima – ovo poslednje prije svega zbog carinskih planova američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Na sve to dolaze relativno visoki troškovi radne snage i energije. I naravno – tu je i Kina. S jedne strane je to najveće tržište na svijetu, koje je dugo obezbjeđivalo brz rast i visoke profite, a s druge – postaje sve teže. Takođe, konkurencija iz Kine postaje sve jača, naročito u sve važnijem sektoru elektromobilnosti.
Elektromobilnost takođe je problem. Još uvijek električna vozila čine samo relativno mali udio u prodaji, a paralelna proizvodnja vozila s motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem, hibridnih i i električnih vozila čini stvari mnogo komplikovanijim. Pritom kod većine proizvođača prodaja električnih vozila ne napreduje dovoljno brzo. BMW je tu mnogo bolji nego drugi njemački proizvođači i prošle godine znatno je povećao prodaju, ali prodaja 427.000 električnih vozila još uvek nije ni petina ukupne proizvodnje.
Pa ipak, BMW to smatra najvažnijim pokretačem rasta. Dodatni podsticaj trebalo bi da dođe sa novom serijom. Prvo vozilo iz serije biće u proizvodnji do kraja 2025. godine. BMW je prošle godine na to potrošio mnogo novca. Za istraživanje i razvoj, koncern je potrošio ukupno 18 milijardi evra.
(Vijesti.ba)